Skip to content

Skip to table of contents

Ko E Hopo Fakamā Taha Kuo Faifai Ange Pea Fakahokó

Ko E Hopo Fakamā Taha Kuo Faifai Ange Pea Fakahokó

Ko E Hopo Fakamā Taha Kuo Faifai Ange Pea Fakahokó

‘OKU si‘i kapau na‘e ‘i ai ha ngaahi hopo ‘i he kuonga mu‘á ‘e ‘iloa tatau mo ia. Ko e fakamatala Fakatohitapu kehekehe ‘e fā, ‘oku ui ko e Kōsipelí, ‘oku fakaikiiki ai ‘a hono puke, fakamāu‘i, mo hono fakapoongi ‘o Sīsū Kalaisí. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke mahu‘inga‘ia aí? Koe‘uhí na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí ke nau fakamanatu ‘a ‘ene pekiá, ‘a ia ‘oku hakeaki‘i ai e mahu‘inga ‘o e hopo na‘e taki atu ki aí; koe‘uhí ‘oku totonu ke tau ‘ilo‘i pe na‘e mo‘oni e ngaahi tukuaki‘i ne fai kia Sīsuú; pea koe‘uhi ko e feilaulau na‘e fai loto-lelei ‘e Sīsū ‘i hono foaki ‘ene mo‘uí ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ia kia kitautolu pea ki hotau kaha‘ú.—Luke 22:19; Sione 6:40.

‘I he taimi ‘o e hopo‘i ‘o Sīsuú, na‘e pule‘i ai ‘a Pālesitaine ‘e Loma. Na‘e faka‘atā ‘e he kau Lomá e mafai fakalotu fakalotofonua faka-Siú ke ne fakahoko ‘a e fakamaau ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau Siú ‘o fakatatau ki he‘enau laó tonu ka ‘oku ngalingali ne ‘ikai ‘oange kia kinautolu ‘a e mafai fakalao ke nau fakapoongi e kau faihiá. Ko ia na‘e puke ai ‘a Sīsū ‘e he ngaahi fili fakalotu ‘i he kau Siú ka na‘e fakapoongi ia ‘e he kau Lomá. Ko ‘ene malangá na‘e mātu‘aki fakamaa‘i ai e fokotu‘utu‘u fakalotu ‘o e ‘aho ko iá ‘o fakapapau‘i ai ‘e hono kau muimuí kuo pau ke mate ‘a Sīsū. Neongo ia, na‘a nau loto ke ‘ai ke hā fakalao ‘a hono fakapōngí. Ko hano ‘analaiso ‘enau feinga ke fakahoko ‘a e taumu‘a ko iá na‘e ue‘i ai ha palōfesa lao ke ne fakamatala‘i ‘a e me‘á fakalūkufua “ko e faihia kovi taha kuo ‘iloa ‘i he hisitōlia ‘o e ngaahi hopó.” *

Hokohoko Atu ‘a e ‘Ikai Fai ki he Laó

Ko e Lao na‘e ‘oange ‘e Mōsese ki ‘Isilelí kuo ui “ko e sisitemi lao fakamaama taha kuo faifai ange pea fakahā‘í.” Kae kehe, ‘i he ‘aho ‘o Sīsuú, ko e kau lāpai hehema ke lao‘i e me‘a kotoa peé na‘a nau toe tānaki ki ai ha toe fokotu‘unga tu‘utu‘uni lahi ange ta‘efakatohitapu, ‘a ia ko e lahi aí ne hiki ia ki mui ‘i he Talamatá. (Sio ki he puha  “Ngaahi Lao Faka-Siu ‘i he ‘Uluaki Ngaahi Senitulí,” ‘i he peesi 28.) Na‘e anga-fēfē ‘a e fe‘ungamālie ‘o e hopo‘i ‘o Sīsuú mo e tu‘unga Fakatohitapu mo ta‘efakatohitapu ko ení?

Ko e tupu ‘a hono puke ‘o Sīsuú mei ha fakamo‘oni felotoi ‘a ha ongo fakamo‘oni ‘e toko ua ‘i ha ‘ao ‘o ha fakamaau‘anga ‘o fekau‘aki mo ha hia papau? Ke fakalao ‘a hono puké, na‘e totonu ke pehē. ‘I Pālesitaine ‘i he ‘uluaki senitulí, ko ha Siu na‘e tui kuo maumau‘i ha lao na‘á ne ‘omai ‘ene tukuaki‘í ki he fakamaau‘angá lolotonga e taimi hopó. Na‘e ‘ikai lava ke kamata fai ha tukuaki‘i ‘e he ngaahi fakamaau‘angá ka na‘a nau fakatotolo‘i pē ‘a e tukuaki‘i na‘e ‘omai kia kinautolú. Ko e ongo talatalaakí pē ‘a e ongo fakamo‘oni ki ha hia na‘e tukuaki‘i. Na‘e kamata ‘a e hopó ‘i he taimi na‘e felotoi ai ‘o ‘ikai si‘i hifo he ongo fakamo‘oni ‘e toko ua ki he ngāue tatau. Ko ‘ena fakamo‘oní ne fakalao ai ‘a e tukuaki‘í, ‘a ia na‘e taki atu ai ki hano puke ‘o e tokotahá. Ko e fakamo‘oni pē ‘a ha toko tahá na‘e ‘ikai faka‘atā ia. (Teutalonome 19:15) Kae kehe, ‘i he keisi ‘a Sīsuú, ko e kau ma‘u mafai Siú na‘a nau kumi pē ki ha ‘founga ola lelei’ ke tāmate‘i ai ia. Ne ‘ave ia ‘o tauhi fakalao ‘i he taimi na‘e malanga hake ai ‘ha fo‘i faingamālie lelei’—‘i he po‘ulí pea ‘i he ‘‘ikai ‘i ai ha fu‘u kakaí.’—Luke 22:2, 5, 6, 53NW.

‘I he taimi ‘o hono puke ‘o Sīsuú, na‘e ‘ikai ha tukuaki‘i ‘e fai kiate ia. Ko e kau taula‘eikí mo e Sanetalimí, ‘a e fakamaau‘anga mā‘olunga faka-Siú, ne kamata ke nau kumi ha kau fakamo‘oni ‘i he toki hili pē hono tauhi fakalao iá. (Mātiu 26:59) Na‘e ‘ikai lava ke nau ma‘u ha ongo fakamo‘oni na‘á na felotoi. Neongo ia, na‘e ‘ikai ko ha ngāue ia ‘a e fakamaau‘angá ke nau kumi ha kau fakamo‘oni. Pea “ke hopo‘i ha tangata, tautefito ke tautea mate ia, ‘o ‘ikai fakahaa‘i pau ki mu‘a ‘a e hia ‘a ia ‘oku hopo‘i ai iá, ‘oku vakai mo‘oni ki ai ko ha me‘a fakalilifu,” ko e lau ia ‘a e loea pea ko e fa‘u-tohi ko A. Taylor Innes.

Ko e fu‘u kakai ne nau tauhi fakalao ‘a Sīsuú na‘a nau ‘ave ia ki he fale ‘o e Taula‘eiki Lahi ki mu‘a ko ‘Ānasí, ‘a ia na‘á ne kamata fakafehu‘i ia. (Luke 22:54; Sione 18:12, 13) Na‘e tukunoa‘i ‘e he ngaahi me‘a na‘e fai ‘e ‘Ānasí ‘a e tu‘utu‘uni na‘e pehē ai ko e tukuaki‘i ki he tautea maté na‘e pau ke fakamāu‘i ‘aho ia, ‘o ‘ikai ‘i he po‘ulí. ‘Ikai ngata aí, ko ha kumi pē ‘o e mo‘oní na‘e totonu ke fai ia ‘i ha fakamaau‘anga ‘oku ‘atā, ‘o ‘ikai tātāpuni e ngaahi matapaá. ‘I he lāu‘ilo ki he ta‘efakalao ‘a e fakafehu‘i na‘e fai ‘e ‘Ānasí, na‘e tali ange ‘e Sīsū: “Ko e hā ‘oku ke fehu‘i ai kiate au? fehu‘i pē kiate kinautolu kuo fanongo kiate au, pe ko e hā ‘eku lea na‘e fai kiate kinautolu: ‘e, ‘oku lāu‘ilo ‘e kinautolu ni ‘a e ngaahi me‘a kuo u lea‘aki.” (Sione 18:21) Na‘e totonu ke fakafehu‘i ‘e ‘Ānasi ‘a e kau fakamo‘oní, ‘o ‘ikai ko e faka‘iloá. Ko e fakamatala ‘a Sīsuú na‘e mei ue‘i nai ai ha fakamaau faitotonu ke ne faka‘apa‘apa‘i ‘a e founga totonú, ka na‘e ‘ikai mahu‘inga‘ia ‘a ‘Ānasi ia he fakamaau totonú.

Ko e tali ‘a Sīsuú na‘e hoko ‘o paa‘i ai ia ‘e ha ‘ōfisa—na‘e ‘ikai ko e fakamālohi pē ia na‘á ne kātekina ‘i he pō ko iá. (Luke 22:63; Sione 18:22) Ko e lao na‘e hiki ‘i he tohi Nomipa vahe 35 ‘i he Tohi Tapú, fekau‘aki mo e ngaahi kolo hūfangá, ‘oku fakahaa‘i ai ko e faka‘iloá na‘e pau ke malu‘i ia mei hono ngaohikoviá kae ‘oua kuo fakamo‘oni‘i ‘okú ne halaia. Na‘e totonu ke fai ha malu‘i pehē kia Sīsū.

Ko e fa‘ahinga ne nau puke ‘a Sīsuú ne nau taki ia he taimi ko ení ki he ‘api ‘o e Taula‘eiki Lahi ko Kaiafasí, ‘a ia na‘e hoko atu ai e hopo ta‘efakalao ‘i he taimi po‘ulí. (Luke 22:54; Sione 18:24) ‘I aí, ‘i he fakafetau ki he tefito‘i mo‘oni kotoa pē ‘o e fakamaau totonú, na‘e feinga ‘a e kau taula‘eikí ke ma‘u ha “fakamooni loi kia Jisu, kae tamate‘i ia,” ka na‘e ‘ikai felotoi ha fakamo‘oni ‘e ua ‘o kau ki he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú. (Mātiu 26:59PM; Maake 14:56-59) Ko ia na‘e feinga ai e taula‘eiki lahí ke ‘ai ‘a Sīsū ke ne fakatonuhia‘i pē ‘e ia ia. “‘Oku ‘ikai ha‘o momo‘i tali?” ko ‘ene ‘eké ia. Ko e hā ‘a e “me‘a ‘oku talatalaaki‘i ai koe ‘e he tu‘unga me‘a ni?” (Maake 14:60) Ko e founga ko ení na‘e ‘ikai ‘aupito ala tali. “Ko hono fakafehu‘i ‘o e faka‘iloá, ‘o ma‘u ha fakahalaia ‘i he‘ene talí, ko [hano] maumau‘i ia ‘o e fakamaau totonu fakalaó,” ko e fakamatala ia ‘a Innes, na‘e lave ki ai ki mu‘á.

Ne faifai pē ‘o puke ‘e he fakatahá ha fakamatala na‘e fai ‘e Sīsū. ‘I he tali ki he fehu‘i: “Ko koe koe Kalaisi, koe Alo oe Monuia?” Na‘e tali ‘a Sīsū: “Ko au ia: bea te mou mamata ki he Foha oe tagata oku nofo ia i he nima toomatau oe mafimafi, bea mo ene ha‘u moe gaahi ao oe lagi.” Na‘e faka‘uhinga‘i ‘e he kau taula‘eikí ‘a e me‘á ni ko e lea-fie‘otua, pea na‘a “nau loto taha kotoabe e totonu ke mate.”—Maake 14:61-64PM. *

Fakatatau ki he Lao ‘a Mōsesé, ko e ngaahi hopó na‘e pau ke fai ia ‘i he feitu‘u kakaí. (Teutalonome 16:18; Lute 4:1) Ko e me‘á ni, ‘i he tafa‘aki ‘e tahá, ko ha hopo fakapulipuli ia. Na‘e ‘ikai feinga ai ha taha pe faka‘atā ha taha ke lea lelei fekau‘aki mo Sīsū. Na‘e ‘ikai fai ai hano sivisivi‘i ‘o e mo‘oni fakalao ‘o e taukave‘i ‘e Sīsū ‘okú ne ma‘u e tu‘unga faka-Mīsaiá. Na‘e ‘ikai ha faingamālie ‘o Sīsū ke ne ui mai ha‘ane kau fakamo‘oni ki hano taukapo‘i. Na‘e ‘ikai ha pāloti ‘i ha tu‘unga maau he lotolotonga ‘o e kau fakamāú ki he halaiá pe ko e tonuhiá.

‘I he ‘Ao ‘o Pailató

Koe‘uhi ‘oku hā ngalingali ne ‘ikai ha mafai ‘o e kau Siú ke nau fakapoongi ‘a Sīsū, na‘a nau ‘ave ia kia Ponitō Pailato, ko e kōvana Lomá. Ko e ‘uluaki fehu‘i eni ‘a Pailató: “Ko e ha ‘a e talatalaaki ‘oku mou ha‘u mo kimoutolu ki he tangata ni?” ‘I hono ‘ilo‘i ko ‘enau tukuaki‘i loi ki he lea-fie‘otuá na‘e ‘ikai mahu‘inga kia Pailató, ne feinga ‘a e kau Siú ke ‘ai ‘a Pailato ke ne fakahalaia‘i ‘a Sīsū ‘o ‘ikai te ne fakatotolo‘i. “Ka ne ‘ikai ko e siana fai kovi ia, tala‘ehai te mau tukuange kiate koe,” ko ‘enau leá ia. (Sione 18:29, 30) Na‘e taliteke‘i ‘e Pailato ‘a e faka‘uhinga ko ení, ‘o fakamālohi‘i ai e kau Siú ke nau fai ha tukuaki‘i fo‘ou: “Na‘a mau ‘ilo ‘a e siana ni ‘oku ne veuveuki homau kakai, mo ne ta‘ofi ‘a e fai tukuhau kia Sisa, mo ne pehe ko Kingi Kalaisi ia.” (Luke 23:2) Ko ia ko e tukuaki‘i ko ē ki he lea-fie‘otuá ne liliu‘i kākā ia he taimi ko ení ki he talisone.

Ko hono tukuaki‘i ki he “ta‘ofi ‘a e fai tukuhau” na‘e loi, pea na‘e ‘ilo‘i ia ‘e he kau talatalaakí. Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a fehangahangaí tofu pē. (Mātiu 22:15-22) Ki he tukuaki‘i ko ia na‘e ‘ai ia ‘e Sīsū ko ha tu‘í, na‘e vave ‘a e ‘ilo‘i ai ‘e Pailato ko e tangata ‘i hono ‘aó na‘e ‘ikai te ne hoko ko ha fakamanamana ki Loma. “‘Oku ‘ikai te u momo‘i ‘ilo ha hia ‘a e tangata ni,” ko ‘ene fakahā‘í ia. (Sione 18:38) Ne hokohoko atu ‘a e tui ‘a Pailato ki he me‘a ko iá ‘i he kotoa ‘o e hopó.

Ne ‘uluaki feinga ‘a Pailato ke tukuange ‘a Sīsū ‘aki ‘ene faka‘atā ke ne ma‘u ‘aonga mei he tō‘onga fakafonua ‘o hono tukuange ‘o ha pōpula ‘i he Pāsová. Neongo ia, ne iku ‘o tukuange ‘e Pailato ‘a Palāpasa, ‘a ia na‘á ne halaia ‘i he feinga angatu‘u mo e fakapō.—Luke 23:18, 19; Sione 18:39, 40.

Ko e feinga hono hoko ‘a e kōvana Lomá ke tukuange ‘a Sīsuú ko ha fakangaloku ia ki he loto ‘o e kakaí. Na‘á ne fekau ke kau‘i-maea ‘a Sīsū, fakatui ai e kofu kulokula, ‘ai ki ai ‘a e kalauni talatala, haha, pea manuki‘i. Na‘á ne toe fakahaa‘i ne tonuhia ‘a Sīsū. ‘Oku hangē ia ne pehē ‘e Pailato: ‘‘Ikai kuo fe‘unga e me‘á ni kau taula‘eiki?’ Mahalo pē na‘á ne ‘amanaki ko e sio ki hono fakamamahi‘i ‘o ha tangata ‘aki ha uipi faka-Lomá ‘e lato ai ‘enau holi sāuní pe langa‘i ai ha‘anau ongo‘i manava‘ofa. (Luke 23:22) Neongo iá, na‘e ‘ikai.

“Na‘e feinga ‘a Pailato ke tuku ange [‘a Sīsū]: ka ka toutou kalanga pe ‘e ha‘a Siū, ‘o pehē, Kapau te ke tuku ange ‘a e siana ni, ta ‘oku ‘ikai ko e takanga ko e ‘o Sisa: ‘ilonga ‘a ia ‘oku ne lau ko e tu‘i ia ‘oku ne lea pau‘u kia Sisa.” (Sione 19:12) Ko e Sisa ‘o e taimi ko iá ko Taipiliō, ko ha ‘emipola ne ‘iloa ‘i he‘ene fakapoongi ha taha pē na‘á ne fakakaukau ‘oku ta‘emateaki—na‘a mo e kau ‘ōfisa mā‘olungá. Ne ‘osi faka‘ita‘i ‘e Pailato ‘a e kau Siú, ko ia na‘e ‘ikai lava ke ne ‘ai ia ki ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘i ha toe lahi ange ‘a e fetēlení, ta‘elau ki ai hano tukuaki‘i ia ki he ta‘emateaki. Ko e lea ‘a e fu‘u kakaí na‘e iku ia ki ha fakamanamana fakapulipuli—ko e totongi fakamālohi—pea na‘e manavasi‘i ai ‘a Pailato. Na‘á ne ta‘efaitotonu ‘i he tengé ‘o ne ‘ai ai ‘a Sīsū, ko ha tangata tonuhia, ke tutuki.—Sione 19:16.

Ko Hano Vakai‘i ‘o e Fakamo‘oní

Kuo ‘analaiso ‘e he kau faiongoongo fakalao tokolahi ‘a e fakamatala Kōsipeli ki hono hopo‘i ‘o Sīsuú. Kuo nau fakamulituku‘aki ko ha me‘a ta‘etotonu ia, ko hano mio‘i ia ‘o e fakamaau totonú. “Ko hano kamata ha hopo pehē pea ‘osi ‘o fakahaa‘i faka‘ofisiale e tauteá, ‘i he vaha‘a ‘o e tu‘uapoó mo e pongipongí, na‘e kehe ‘aupito ia mei he fa‘unga mo e tu‘utu‘uni ‘o e lao faka-Hepeluú pea pehē ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘o e fakamaau totonú,” ko e tohi ia ‘a ha loea ‘e taha. ‘Oku pehē ‘e ha palōfesa ‘i he laó: “Ko e foungá kotoa ne hūhū ai ‘a e tu‘unga ta‘efakalao mafatukituki mo ta‘etotonu ‘o iku ai ki he tu‘utu‘uni fakaefakamaau ‘o ha fakapō.”

Na‘e tonuhia ‘a Sīsū. Neongo ia, na‘á ne ‘ilo‘i ko ‘ene pekiá na‘e fiema‘u ia ki he fakamo‘ui ‘o e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá. (Mātiu 20:28) Na‘e lahi fau ‘ene ‘ofa ki he fakamaau totonú ‘o ne fakamo‘ulaloa ai ki he fakamaau ta‘etotonu mata‘ā‘ā taha kuo faifai ange pea fakahokó. Na‘á ne fai ia ma‘á e kau angahala hangē ko kitautolú. Ko e me‘á ni ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke ngalo ‘ia kitautolu.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 3 ‘I hono fakahalaia‘í, kuo ngāue‘aki ‘e he ngaahi siasi ‘o e Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané ‘a e ngaahi fakamatala Kōsipeli fekau‘aki mo e pekia ‘a Sīsuú ke langa‘i‘aki ha fakakaukau fakafepaki‘i ‘o e kau Siú, ka ko e fakakaukau ko iá na‘e mama‘o ia mei he ‘atamai ‘o e kau hiki Kōsipelí, ‘a ia ko kinautolú tonu ko e kau Siu.

^ pal. 11 Ko e lea-fie‘otuá na‘e kau ki ai ‘a hono ngāue‘aki ta‘efaka‘apa‘apa ‘a e huafa faka‘otuá pe ko hono ngāue‘aki ta‘etotonu ‘a e mālohi pe mafai ‘a ia ko e me‘a pē ia ‘a e ‘Otuá toko taha. Ko e kau talatalaaki ‘o Sīsuú na‘e ‘ikai te nau ‘omai ha fakamo‘oni kuó ne fai ha me‘a ‘e taha ai.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 28]

 Ngaahi Lao Faka-Siu ‘i he ‘Uluaki Ngaahi Senitulí

Ko e talatukufakaholo tala ngutu faka-Siú, na‘e hiki ia ‘i he ‘uluaki ngaahi senitulí T.S. ka ‘oku ‘i ai e tui ‘oku fu‘u motu‘a ‘aupito, ‘o kau ai ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ko ení:

▪ ‘I he ngaahi keisi mafatukitukí, ne ‘uluaki fai e fanongo ki he ngaahi faka‘uhinga ki hano fakatonuhia‘i

▪ Na‘e pau ke feinga lahi ‘a e kau fakamāú ke fakahaofi ‘a e faka‘iloá

▪ Na‘e lava ke faka‘uhinga ‘a e kau fakamāú ma‘á e faka‘iloá kae ‘ikai fakafepaki‘i ia

▪ Na‘e fai e fakatokanga ki he kau fakamo‘oní fekau‘aki mo e mafatukituki ‘a honau fatongiá

▪ Na‘e vakai‘i mavahe ‘a e kau fakamo‘oní, ‘o ‘ikai ‘i he ‘i ai ha toe fakamo‘oni kehe

▪ Ko e fakamo‘oní na‘e pau ke tatau ia ‘i he ngaahi poini tefitó kotoa—‘a e ‘ahó, feitu‘u, taimi ‘i he ‘aho na‘e fai aí, mo e hā fua

▪ Ko e ngaahi tukuaki‘i mafatukitukí na‘e pau ke hopo‘i ia ‘i he taimi ‘ahó pea ‘osi ‘i he taimi ‘ahó

▪ Ko e ngaahi keisi mafatukitukí na‘e ‘ikai lava ke lāulea ki ai ‘i he efiafi ki mu‘a ‘i ha ‘aho Sāpate pe ko ha kātoanga

▪ Ko e ngaahi keisi mafatukitukí na‘e lava ke kamata mo ngata ia ‘i he ‘aho tatau kapau na‘e lelei e tu‘utu‘uni ‘a e kau sulá ki he faka‘iloá; kapau na‘e ‘ikai lelei, na‘e lava ke toki faka‘osi pē ‘a e hopó ‘i he ‘aho hono hokó, ‘i he taimi ‘e fanongonongo ai e tu‘utu‘uni ‘a e kau sulá pea hilifaki ai ‘a e tauteá

▪ Ko e ngaahi keisi mafatukitukí na‘e hopo‘i ia ‘o ‘ikai si‘i hifo he kau fakamaau ‘e toko 23

▪ Na‘e taufetongi ‘a e kau fakamāú ‘i he pāloti ke fakatonuhia‘i pe ke fakahalaia‘i, ‘o kamata ‘i he tokotaha si‘isi‘i tahá; na‘e lēkooti ‘e he kau sikalaipé ‘a e lea ‘a e fa‘ahinga ko ia na‘a nau loto ke fakatonuhia‘í mo e fa‘ahinga ko ia na‘a nau loto ke fakahalaia‘í

▪ Ko e tonuhiá na‘e fakapapau‘i ia ‘i ha tokolahi ‘aki pē ha toko taha, ka ko e halaiá ‘i ha tokolahi ‘aki pē ha toko ua; kapau ko e pālotí na‘e pau ki ha halaia ‘o tokolahi ‘aki pē ha toko taha, na‘e tānaki atu ki ai ha ongo fakamaau ‘o fakatatau ki he fiema‘ú kae ‘oua kuo a‘u ki ha tu‘utu‘uni ‘oku fakalaó

▪ ‘I ha tu‘utu‘uni fakahalaia ‘a e kau sulá ‘o ‘ikai faka‘uhinga ha fakamaau ‘e taha ma‘á e faka‘iloá na‘e ta‘efakalao; ko ha loto-taha ‘i he tu‘utu‘uni fakahalaia ‘a e kau sulá na‘e vakai ki ai ko hano “fakahaa‘i ia ‘o ha fa‘ufa‘ufono”

Ngaahi Tu‘unga Ta‘efakalao ‘i he Hopo‘i ‘o Sīsuú

▪ Na‘e ‘ikai ‘omai ‘i he fakamaau‘angá ha ngaahi faka‘uhinga pe ko ha kau fakamo‘oni ki hano fakatonuhia

▪ Na‘e ‘ikai ha taha he kau fakamāú na‘e feinga ke taukapo‘i ‘a Sīsū; ko kinautolú ko hono ngaahi fili

▪ Na‘e kumi ‘e he kau taula‘eikí ‘a e kau fakamo‘oni loi ke nau fakahalaia‘i ‘a Sīsū ke ne mate

▪ Na‘e fai po‘uli ‘a e hopó ‘o tātāpuni ‘a e ngaahi matapaá

▪ Na‘e kamata mo ‘osi ‘a e hopó ‘i he ‘aho ‘e taha, ko e efiafi ki mu‘a ‘i ha kātoanga

▪ Na‘e ‘ikai ha faka‘ilo pe talatalaaki‘i ki mu‘a ‘i hono puke ‘o Sīsuú

▪ Ko e taukave‘i ‘e Sīsū ‘a hono tu‘unga faka-Mīsaiá, na‘e pehē ai na‘á ne “lea-fie‘otua,” na‘e ‘ikai ke vakai‘i

▪ Ko e talatalaaki‘í na‘e liliu ia ‘i he taimi na‘e ‘omai ai ‘a e keisí ki he ‘ao ‘o Pailató

▪ Na‘e loi ‘a e ngaahi tukuaki‘í

▪ Na‘e ‘ilo‘i ‘e Pailato na‘e tonuhia ‘a Sīsū kae kei ‘ai pē ke fakapoongi ia

[Puha ‘i he peesi 30]

Fai ‘e he Kau Fakamo‘oní ha Tali ki he Totó

Na‘e fai ‘e he ngaahi fakamaau‘anga Siú ‘a e fakatokanga ko eni fekau‘aki mo e mahu‘inga ‘o e mo‘uí ki he kau fakamo‘oni ‘i he ngaahi keisi mafatukitukí ki mu‘a ke nau fai ha fakamo‘oní:

“Mahalo pē ko ho‘omou taumu‘á ke fai ha fakamo‘oni makatu‘unga ‘i ha fakamahamahalo, fanongo talanoa, pe ko e me‘a kuo tala ‘e ha fakamo‘oni ‘e taha ki ha taha; pe ‘oku mou fakakaukau nai, ‘Na‘a mau fanongo ai mei ha tokotaha alafalala‘anga.’ Pe ‘oku ‘ikai nai te mou ‘ilo ‘i he hili iá te mau fakafehu‘i kimoutolu ‘aki ‘a e ngaahi tesi fe‘ungamālie ‘o e fehu‘i fakafihi mo e sivi. ‘Oku totonu ke mou ‘ilo ko e ngaahi lao ‘okú ne pule‘i ha hopo ‘i he ngaahi keisi fakapisinisí ‘oku kehe ia mei he ngaahi lao ‘okú ne pule‘i ha hopo ‘i he ngaahi keisi mafatukitukí. ‘I he tu‘unga ‘o ha hopo ‘i he ngaahi keisi fakapisinisí, ‘oku totongi ai ‘e ha taha ha pa‘anga pea lava ‘o fakamolemole‘i ia. ‘I he ngaahi keisi mafatukitukí ko e toto ‘o e [faka‘iloá] mo e toto ‘o e fa‘ahinga kotoa ko ia na‘e pau ke fanau‘i meiate ia [‘a ia ne fakahalaia‘i he founga halá] ‘e hilifaki ia kiate ia [‘oku fakamo‘oni loí] ‘o a‘u ki he pā‘angangalu.”​—Talamata faka-Pāpilone, Sanetalimi, 37a.

Kapau na‘e fakahalaia‘i ‘a e faka‘iloá, ko e kau fakamo‘oní na‘e pau ke nau fakahoko ‘a e tauteá.​—Livitiko 24:14; Teutalonome 17:6, 7.