Skip to content

Skip to table of contents

Taimi ‘E Toe Talavou Ai ‘a e Kau Ta‘umotu‘á

Taimi ‘E Toe Talavou Ai ‘a e Kau Ta‘umotu‘á

‘Unu‘unu Ofi ki he ‘Otuá

Taimi ‘E Toe Talavou Ai ‘a e Kau Ta‘umotu‘á

KO HAI ia ‘ia kitautolu ‘okú ne tali lelei ‘a e nunu‘a ‘o e ta‘umotu‘á—‘a e mingimingi e kilí, kovi e sió, kovi e fanongó mo e tete ‘a e va‘é? Te ke fifili nai, ‘Ko e hā ne fakatupu ai kitautolu ‘e he ‘Otuá fakataha mo e malava ke fiefia ‘i he mālohi fakatalavoú ‘o ‘osi angé te tau iku pē ki he hoha‘a ‘i he fakakaukau atu ki he nunu‘a ‘o e ta‘umotu‘á?’ Ko e ongoongo leleí he ‘oku ‘ikai ko e me‘a eni ia ne fakataumu‘a ‘e he ‘Otuá kia kitautolú. ‘I hono kehé, kuó ne fakataumu‘a anga-‘ofa ke fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he hoholo ke motu‘á! Fakatokanga‘i ange e lea na‘e fai ki he pēteliake ko Siopé ‘oku ma‘u he Siope 33:24, 25.

Fakakaukau atu ki he tu‘unga ‘o Siopé, ko ha tangata mateaki na‘e ‘ofa ai ‘a Sihova. ‘I he ‘ikai ‘ilo‘i ‘e Siopé, na‘e fehu‘ia ‘e Sētane ‘a e anga-tonu ‘a Siopé, ‘o pehē na‘á ne ngāue pē ki he ‘Otuá ‘i he ‘uhinga siokita. Ko Sihova, he‘ene falala pau kia Siope mo ‘ene ‘ilo‘i Hono mālohi tonu ke to‘o ‘osi e maumaú, na‘á ne faka‘atā ‘a Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘a Siope. Ne hanga leva ‘e Sētane ‘o “taa‘i ‘a Siope ‘aki ‘a e ngaahi hangatamaki kovi mei hono ‘aofiva‘e ‘o a‘u ki hono tumu‘aki.” (Siope 2:7) Ne hoko ai ‘o ‘ufi‘ufi e kakano ‘o Siopé ‘aki e ‘uanga, pea na‘e mafahifahi hono kilí, ‘o ‘uli‘uli, pea ngangana. (Siope 7:5; 30:17, 30) ‘Oku lava ke ke sioloto atu ki he‘ene mamahí? Neongo ia, ne faitōnunga ai pē ‘a Siope, ‘o ne pehē: “‘E ‘ikai te u tukuange ‘eku ma‘oni‘oni ‘o a‘u ki he mate.”—Siope 27:5.

Kae kehe, ne fai ‘e Siope ha fehālaaki mafatukituki. ‘I he‘ene pehē kuó ne ‘i he ngutuluo ‘o e maté, na‘á ne hoko ai ‘o hoha‘a tōtu‘a ki hono fakatonuhia‘i tonu iá, ‘o “fakatonuhia‘i ia ‘e ia, ‘o tuku ‘a e ‘Otua.” (Siope 32:2) Ko e tangata-lea ‘a e ‘Otuá ko ‘Ilaiuú na‘á ne fakatonutonu ‘a Siope. Ka na‘e toe fakahaa‘i ‘e ‘Ilaiū kia Siope ha pōpoaki lelei mei he ‘Otuá: “Fakamoui ia [‘a Siope] mei he alu hifo ki he luo: kuou ilo‘i ae huhui. E moui lelei hake hono jino i ha tamajii: e toe foki ia ki he gaahi aho o ene kei jii.” (Siope 33:24, 25PM) Ko e lea ko iá ‘oku pau pē na‘á ne ‘ai ke mohu ‘amanaki ‘a Siope. Na‘e ‘ikai pau ke hokohoko atu pē ‘ene mamahí ‘o a‘u ki he‘ene mate. Kapau ‘e fakatomala ‘a Siope, ‘e hōifua ‘a e ‘Otuá ke ne tali ha huhu‘i ma‘ana pea faka‘atā ia mei he‘ene faingata‘a‘iá. *

Na‘e tali anga-fakatōkilalo ‘e Siope ‘a e fakatonutonú, pea na‘á ne fakatomala. (Siope 42:6) ‘Oku hā mahino na‘e tali ‘e Sihova ha huhu‘i ma‘a Siope, ‘o faka‘atā ai ke ‘ufi‘ufi ‘ene fehālākí pea fakaava ai e hala ki he ‘Otuá ke ne toe fakafoki mai ia ‘o fakapale‘i. Na‘e hanga ‘e Sihova ‘o ‘fai tapuekina hake ‘a e taimi ki mui ‘o Siopé ‘i he taimi mu‘á.’ (Siope 42:12-17) Sioloto atu ki he fiefia ‘a Siope he taimi ‘e kau ai ‘i he ngaahi tāpuaki kehé, ‘a hono fakama‘a hono mahaki palakuú, pea ko hono mo‘oní, ko hono kakanó ‘e hoko ai ‘o ‘mo‘ui lelei hake i ha tamajii’!

Ko e huhu‘i na‘e tali ‘e he ‘Otuá ma‘a Siopé na‘e fakangatangata hono mahu‘ingá, he ko e tangatá na‘e kei ta‘ehaohaoa ai pē pea na‘á ne mate ki mui. ‘Oku tau ma‘u ha huhu‘i lelei lahi ange ‘oku ‘atā kia kitautolu. Na‘e foaki anga-‘ofa mai ‘e Sihova hono ‘Aló, ‘a Sīsū, ko ha huhu‘i ma‘atautolu. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Ko e fa‘ahinga kotoa ‘oku tui ki he huhu‘i ko iá ‘oku nau ma‘u e ‘amanaki ko e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi. ‘I he māmani fo‘ou ko ia ka hoko maí, ‘e faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga faitōnunga ‘o e tangatá mei he hoholo ke motu‘á. Ko e hā ‘oku ‘ikai te ke ako lahi ange ai ki he founga ‘e lava ai ke ke mo‘ui ‘o sio ‘i he taimi ‘a ia ‘e sio ai ‘a e kau ta‘umotu‘á ki he ‘moui lelei hake honau jinó i ha tamajii’?

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 5 Ko e fo‘i lea “huhui” ne ngāue‘aki hení ‘oku ‘uhinga iá ki he “‘ufi‘ufi.” (Siope 33:24PM) ‘I he tu‘unga ‘o Siopé, ko e huhu‘í ko ha feilaulau monumanu nai, ‘a ia na‘e tali ‘e he ‘Otuá ke ‘ufi‘ufi, pe fakamolemole‘i ‘aki e hala ‘a Siopé.—Siope 1:5.