Ki he Kau Loma 15:1-33

  • Fetalitalileleiʻaki ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Kalaisí (1-13)

  • Ko Paulá ko ha sevāniti ki he ngaahi puleʻangá (14-21)

  • Palani ki he fononga ʻa Paulá (22-33)

15  Ko kitautolu leva ko ia ʻoku mālohí ʻoku totonu ke tau fuesia ʻa e ngaahi vaivai ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke mālohí,+ pea ʻoua te tau fakahōhōʻiaʻi pē kitautolu.+  Tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke ne fakahōhōʻiaʻi hono kaungāʻapí ki ha lelei kiate ia, ke langa hake ai ia.+  He naʻa mo e Kalaisí naʻe ʻikai te ne fakahōhōʻiaʻi ʻa ia tonu,+ kae hangē tofu pē ko ia kuo tohí: “Ko e luma ʻa e faʻahinga ʻoku nau lumaʻi koé kuo tō mai ia kiate au.”+  He ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino,+ koeʻuhí ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí+ pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau maʻu ai ha ʻamanaki.+  Pea fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e kātakí mo e fakafiemālié ke ne ʻai kimoutolu ke mou maʻu ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Kalaisi Sīsuú,  koeʻuhi ke mou lava ʻi he tuʻunga fāʻūtaha+ ke fakalāngilangiʻi ʻi he leʻo* ʻe taha ʻa e ʻOtua mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.  Ko ia mou fetalitalileleiʻaki,+ hangē tofu pē ko hono talitali lelei foki kimoutolu ʻe he Kalaisí,+ fakataha mo e taumuʻa ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.  He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu naʻe hoko ʻa Kalaisi ko ha sevāniti ʻa e faʻahinga ko ia kuo kamú+ koeʻuhí ke fakahaaʻi ai ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki heʻenau fanga kuí,+  pea ke fakalāngilangiʻi ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene mēsí.+ Hangē tofu pē ko ia kuo tohí: “Ko e ʻuhinga ia te u fakahīkihikiʻi fakahāhā ai koe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, pea te u hiva fakahīkihiki ki ho huafá.”+ 10  Pea ʻokú ne toe pehē: “Mou fiefia, ʻa e ngaahi puleʻangá, mo hono kakaí.”+ 11  Pea ʻoku toe pehē: “Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova,* ʻe kimoutolu kotoa ngaahi puleʻanga, pea tuku ki he ngaahi kakai kotoa pē ke nau fakahīkihikiʻi ia.”+ 12  Pea ʻoku toe pehē ʻe ʻAisea: “ʻE ʻi ai ʻa e aka ʻo Sese,+ ʻa e tokotaha ʻe tupu hake ke pule ʻi he ngaahi puleʻangá;+ ʻe tuku kiate ia ʻa e ʻamanaki ʻa e ngaahi puleʻangá.”+ 13  Fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e ʻamanakí ke ne fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate iá, koeʻuhi ke mou fonungutungutu* ai ʻi he ʻamanaki ko e meʻa ʻi he mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní.+ 14  Pea ko au tonu ʻoku ou tuipau fekauʻaki mo kimoutolu, ʻe hoku fanga tokoua, ʻoku mou fonu foki mo kimoutolu ʻi he leleí, ʻo fonu ʻi he ʻilo kotoa pē, pea ʻoku mou malava ke feenginakiʻaki.* 15  Kae kehe, kuó u mātuʻaki tohi hangatonu atu kiate kimoutolu ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ke ʻoatu ai kiate kimoutolu ha toe fakamanatu, koeʻuhí ko e ʻofa maʻataʻatā kuo tuku mai kiate au mei he ʻOtuá 16  ke u hoko ko ha sevāniti ʻa Kalaisi Sīsū ki he ngaahi puleʻangá.+ ʻOku ou kau ʻi he ngāue toputapu ʻo e ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá,+ koeʻuhí ke hoko ai ʻa e ngaahi puleʻangá ni ko ha feilaulau fakahōifua, kuo fakatoputapuʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní. 17  Ko ia ʻoku ou maʻu ʻa e ʻuhinga ke u hākailangitau ai ʻia Kalaisi Sīsū ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he ʻOtuá. 18  Heʻikai te u toe lea ʻo fekauʻaki mo ha meʻa pē ʻoku ou fai. Kae kehe te u talanoa pē ʻo fekauʻaki mo e ngāue kuo fai ʻe Kalaisi fakafou ʻiate aú, koeʻuhi ke talangofua ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻangá kia Kalaisi. Pea kuó ne fai eni fakafou ʻi heʻeku ngaahi leá mo e ngaahi ngāué, 19  pea ʻi he mālohi ʻo e ngaahi maná mo e ngaahi ngāue fakaofó,+ pea ʻi he mālohi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ko ia kuó u malangaʻi fakaʻāuliliki ai ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Kalaisí mei Selusalema pea takai hake ai ʻo aʻu ki ʻIlilikumi.+ 20  Ko e moʻoni, ʻi he foungá ni, naʻá ku ʻai ko ʻeku taumuʻá ia ke ʻoua te u talaki ʻa e ongoongo leleí ʻi ha feituʻu kuo ʻosi ʻiloa ai ʻa e huafa ʻo Kalaisí, koeʻuhí ke ʻoua te u langa ʻi ha fakavaʻe ʻa ha tangata kehe; 21  kae hangē tofu pē ko ia kuo tohí: “Ko e faʻahinga naʻe ʻikai te nau maʻu ha fakamatala ʻo kau kiate iá te nau sio, pea ko e faʻahinga kuo teʻeki ke nau fanongó te nau mahinoʻi.”+ 22  Ko e toe ʻuhinga eni naʻe tuʻo lahi ai hono taʻofi ʻeku ʻalu atu kiate kimoutolú. 23  Ka ko eni kuo ʻikai ha feituʻu te u taʻeaʻu ki ai ʻi he ngaahi vahefonuá ni, pea kuó u fakaʻamu ʻi ha ngaahi taʻu lahi* ke u ʻalu atu kiate kimoutolu. 24  Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou loto ai ke u ʻaʻahi atu kiate kimoutolu ʻi heʻeku fononga ki Sipeiní, pea ʻi he hili haʻaku nofo mo kimoutolu ʻi ha taimi fakafiefia, te u saiʻia ke mou ʻalu mo au ʻi ha konga ʻo e fononga ki aí. 25  Ka ʻi he taimi ní ʻoku teu ke u fononga ki Selusalema ke tokoni ki he kakai tapú.+ 26  He ko e faʻahinga ʻi Masitōnia mo ʻĀkeiá kuo nau loto-lelei ke vahevahe atu ʻenau ngaahi meʻá ko ha tokoni ki he kau masiva ʻi he lotolotonga ʻo e kakai tapu ʻi Selusalemá.+ 27  Ko e moʻoni, kuo nau loto-lelei ke fai pehē, pea ko hono moʻoní naʻa nau hoko ko e kau moʻua ki he kakai tapu ʻi Selusalemá; he kapau kuo ʻinasi ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālie ʻa e faʻahingá ni, ʻoku nau moʻuaʻaki foki ke tokoni ki he faʻahingá ni ʻaki ʻenau ngaahi meʻa fakamatelié.+ 28  Ko ia ʻi he ʻosi ʻeku fai ʻa e meʻá ni pea mo hono fakaaʻu lelei atu ʻa e tokoni* ko ení kiate kinautolú, te u mavahe leva ʻo fou atu ʻiate kimoutolu ki Sipeini. 29  ʻIkai ngata aí, ʻoku ou ʻilo ʻi heʻeku ʻalu atu kiate kimoutolú te u ʻalu atu mo ha ngaahi tāpuaki lahi meia Kalaisi. 30  Ko ia ʻoku ou enginaki atu kiate kimoutolu, fanga tokoua, fakafou ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea fakafou ʻi he ʻofa ʻa e laumālié, ke mou kīvoi fakataha mo au ʻi hono fai ʻa e ngaahi lotu ki he ʻOtuá maʻaku,+ 31  ke malava ʻo fakahaofi au+ mei he kau taʻetui ʻi Siuteá pea ke hoko ʻeku tokoni ki Selusalemá ʻo tali lelei ʻe he kakai tapú,+ 32  koeʻuhí kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá te u ʻalu atu kiate kimoutolu ʻi he fiefia pea ke u hoko ʻo fakaivifoʻou fakataha mo kimoutolu. 33  Fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e melinó ke ne ʻiate kimoutolu hono kotoa.+ ʻĒmeni.

Fakamatala ‘i Lalo

Fakafoʻilea, “ngutu.”
Pe “fonu mahuohua.”
Pe “fefakahinohinoʻaki.”
Pe ngalingali, “ʻi ha taʻu ʻe niʻihi.”
Fakafoʻilea, “fua.”