Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Orugonjo rwa Adeni Mali Rukaba Ruroho Kwo?

Orugonjo rwa Adeni Mali Rukaba Ruroho Kwo?

Orugonjo rwa Adeni Mali Rukaba Ruroho Kwo?

OMANYIRE ebirukukwata ha Adamu na Hawa hamu n’orugonjo rwa Adeni? Abantu baingi kwetorora ensi nibabimanya. Habwaki otabyesomera? Noija kubisanga omu Okubanza 1:26–3:24. Leka tubazeeho ebimu ebikuru ebirukukwata ha sitore enu:

Yahwe Ruhanga * akakora omusaija kuruga omu cuucu, amuha ibara Adamu kandi amuteeka omu rugonjo orurungi omu kiikaro ekirukwetwa Adeni. Ruhanga wenyini nuwe yabyaire orugonjo runu. Rukaba rurumu ebisaaru n’emiti emirungi erukwana ebijuma. Hagati yarwo hakaba harumu omuti “gwokumanya oburungi nobubi.” Ruhanga akabatanga kulya ha muti ogu, kandi yabagambira ngu kakuba bamujeemera nibaija kufa. Hanyuma y’obwire, Yahwe akaihamu Adamu orubaju yarukoramu omukazi arukwetwa Hawa. Ruhanga akabaha omulimo ogw’okurolerra orugonjo kandi yabagambira bazaale baijuze ensi.

Hawa obwakaba ali wenka, enjoka ekabaza nauwe, obu n’emwohya kulya ekijuma ekyatangirwe, ekagamba ngu Ruhanga akababiiha kandi ngu haroho ekintu ekirungi ekyabaimire, ekisobora kumuleetera kuba nka ruhanga. Hawa akaikiriza kandi yalya ekijuma ekitangirwe. Hanyuma, Adamu akamweteranizaaho kujeemera Ruhanga. Nahabweki Yahwe akacwera Adamu, Hawa, n’enjoka omusango. Hanyuma y’abantu kubingwa kuruga omu rugonjo orurungi, bamalaika bakaita omuhanda ogukugendayo.

Abantu abasomere muno, baikirizaaga ngu ebintu ebihandiikirwe omu kitabu kya Baibuli ekya Okubanza bikabaho kwo kandi by’amananu. Omu kasumi kanu, abantu baingi nibagurukyagurukya ebi Baibuli eby’erukugamba ha nsonga enu. Baitu basigikirra hali ki kugurukyagurukya ebi ebirukubazibwaho omu kitabu kya Okubanza ebirukukwata hali Adamu, Hawa, hamu n’orugonjo rwa Adeni? Leka tubazeeho ensonga ena ezibakira kuha.

1. Orugonjo rw’Adeni Kyali Kiikaro Ekiroho Kwo?

Habwaki abantu bagurukyagurukya kinu? Nikisobora kuba kyaleserweho obufirosofu. Kumara ebyasa bingi, abanyadiini baingi baateberezaaga ngu orugonjo rwa Ruhanga rukaba rukyaroho omu kiikaro ekitarukumanywa. Baitu, omu kasumi ako amadiini ag’eyeta ag’Ekikristaayo gakaba nigahondera entekereza ez’abafirosofu aba Buyonaani nka Plato na Aristotle, abagambaga ngu omu nsi busamu ekintu ekisobora kuba kihikiriire. Iguru lyonka niryo libamu obuhikiriire. Nahabweki, abanyadiini bakatekereza ngu Orugonjo orw’okubanza rusemeriire kuba ruli haihi n’iguru. * Abandi bakagamba ngu orugonjo rukaba ruli haiguru y’orusozi oruraihire muno nukwo rutasiiswa ensi enyakusisikaire; Abandi bagamba ngu rukaba ruli omu bicweka ebirukukirayo kuba hara omu nsi; abandi bagamba ngu rukaba ruli ha kwezi rundi haihi nakwo. Tikirukuhuniriza ngu ebirukukwata ha Adeni bikatandika kurorwa nk’oruganikyo kwonka. Abantu abandi abasomere bagamba ngu ekiikaro nambere orugonjo rukaba ruli tikiroho, kandi ngu busaho kiikaro nk’eki ekirabaiho omu nsi.

Baitu Baibuli tebazaaho orugonjo omu mulingo ogu. Omu Okubanza 2:8-14, nitwega ebintu ebikaba biri omu kiikaro eki. Rukaba ruli omu kicweka eky’oburugwaizoba bw’ekiikaro ekirukwetwa Adeni. Ekiikaro eki kyatungaga amaizi kuruga omu kisaaru ekyayebaganiizemu ebisaaru bbina. Buli kimu halibyo kiine ibara, n’omulingo kyageramuga nigusobororwa. Abaseruliiriza baingi balengereho kukozesa ebirukubazibwaho ha bisaaru binu kusobora kutunga ekiikaro kyonyini nambere orugonjo rukaba ruli. Baitu bamaliriire nibatunga entekereza ezirukuhakanizangana. Eki nikimanyisa ngu ebirukugambwa ha Adeni, orugonjo, hamu n’ebisaaru nganikyo kwonka?

Kitekerezeeho: Ebyabaireho omu rugonjo rwa Adeni bikabaho nk’emyaka 6,000 enyuma. Bikahandiikwa Musa, ow’asobora kuba yabigambirwe rundi n’asobora kuba yakozeseze ebihandiiko ebyali biroho. Ekindi, Musa akaba n’ahandiikaho ebintu ebyabaireho emyaka nka 2,500 enyuma. N’omu kasumi ka Musa, ebirukukwata hali Adeni byali biri byafaayo ebyaira. Hati, nikisoboka obwokurorraho nk’ebisaaru kuhinduka hanyuma y’ebyasa ebi byona kurabaho? Omulingo ensi erukuzookamu gwikara niguhinduka. Ekiikaro nambere Adeni esobora kuba ekaba eri kicweka ky’emisisa​—ekiikaro ekibamu obucweka 17 hali 100 obw’emisisa ey’amaani. Omu biikaro nk’ebi, empindahinduka kiragiro. Ekindi, Okusandaara kw’Amaizi omu busumi bwa Nuha, nikusobora kuba kwahindwire ensi omu mulingo tutasobora kumanya kasumi kanu. *

Baitu haroho ebintu ebitumanyire: Ebirukubazibwaho omu kitabu kya Okubanza, bibazaaho orugonjo nk’ekiikaro ekyabaireho kwo. Ebisaaru bibiri hali bbina ebirukubazibwaho​—Furati, na Tigirisi, rundi Hidekeri​—na hati bikyagera, kandi endugirro y’amaizi ag’ebisaaru binu eri haihi ngana. Ebirukukwata ha bisaaru binu nibyoleka n’ensi nambere ebisaru binu biraba kandi bibazaaho n’eby’obuguuda eby’omu itaka ebiri omu biikaro ebi. Hali abantu abaakara omu Isaleri abasomereho ebintu binu, bakaba nibasobora kwetegereza kurungi byona ebirukukwata ha rugonjo rwa Adeni.

Enganikyo nukwo ziba ziti? Rundi zikira kutabazaaho ebintu ebisobora kugumibwa obu biraaba byabaireho kwo? Enganikyo ezimu zitandika nizigamba ngu “Omu busumi bwakara muno, omu nsi ya hara.” Baitu ebyafaayo byo bibazaaho n’ebintu ebindi ebirukwetagisa, nk’oku ebi ebirukukwata ha Adeni birukusobororwa.

2. Mali nikisoboka kukiikiriza ngu Ruhanga akakora Adamu kuruga omu cuucu kandi yakora Hawa kuruga omu rubaju rwa Adamu?

Sayansi eya kasumi kanu n’ekigumya ngu omubiri gw’omuntu gurumu ebintu ebirukwahukana nka hydrogen, oxygen, na carbon​—kandi ebintu ebi byona nibisangwa omu itaka. Baitu ebintu ebi byona bikatekanizibwa bita kurugamu ekihangwa ekyomeezi?

Abanyasayansi bagamba ngu obwomeezi bukabaho bubaho, bukatandikaho n’obuntu obutaito obwagenzere nibweyongera kuhinduka n’okurugamu ebintu ebindi hanyuma y’obukaikuru n’obukaikuru bw’emyaka. Baitu n’obuntu obutaito obwomeezi obutasobora kurora n’amaiso gaitu nabwo bukozerwe omu mulingo ogurukuhuniiriza. Busaho obwakaiso oburukwoleka ngu haroho obwomeezi bwona obwabaireho bubaho. Oihireho, ebintu byona ebyomeezi nibyoleka obwakaiso oburukwoleka ngu haroho ayabikozere ow’arukutukirra hara amagezi. *​—Abarumi 1:20.

Teramu akasisani nohuliriza ekizina ekirungi, norora ekisisani ekisigirwe kurungi, rundi norora ekyoma ekyatekinolojiya ekikozerwe omu bukugu obw’amaani, nosobora kugamba ngu ebintu ebi byekozere busaho ow’abikozere? Nangwa! Baitu ebintu ebi tosobora kubirengesaniza n’omubiri gw’omuntu ogwakozerwe kurungi, omu mulingo ogw’amagezi kandi ogurukuhuniriza. Nitusobora tuta kutandika kutekereza ngu busaho ayaguhangire? Ekindi, ebiri omu kitabu ekya Okubanza nibisoborra ngu byona ebiine obwomeezi omu nsi, abantu bonka nubo bakozerwe omu kisisani kya Ruhanga. (Okubanza 1:26) Egi niyo ensonga habwaki abantu bonka nubo baine obusobozi obwokukora ebintu nka ebizina, ebisisani, n’ebintu ebya tekinolojiya. Kisemeriire kutuhuniriza ngu Ruhanga natukirra hara obukirukuhika ha kuhanga ebintu?

Obukirukuhika ha kuhanga omukazi kuruga omu rumu ha mbaju z’omusaija, kiraha ekigumire? * Ruhanga akaba nasobora kukozesa emiringo endi, baitu omulingo gunu oguyakozeseze gukaba gwine ekigendererwa. Akaba nagonza omusaija n’omukazi kuba mubuswere n’okuba n’ekoragana ey’amaani oti rundi bali “omubiri gumu.” (Okubanza 2:24) Omulingo omusaija n’omukazi bakorra hamu obu nibakoragana kurungi, tibuli bwakaiso oburukwoleka ngu Omuhangi w’amagezi maingi kandi w’okugonza?

Ekindi Abakugu omu by’obuzaale bakizoire ngu abantu boona nibasobora kuba barugire omu musaija omu n’omukazi omu. Mali, ebiri omu kitabu kya Okubanza tibiri by’amananu?

3. Omuti ogw’okumanya oburungi n’obubi nibisisana nkenganikyo.

Ekitabu kya Okubanza tikirukwegesa ngu emiti enu ekaba eri y’embaganiza rundi ngu ekaba eyine amaani agatali ga bulikiro. Oihireho ekaba eri miti yonyini Yahwe eiyahaire amakuru ag’ak’okurorraho.

Obwire obumu abantu tibakora ekintu nikyo kimu? Ekyokurorraho, omuramuzi n’asobora kugambira abantu kutamu kooti ekitiinisa. Naba atarukumanyisa ebintu ebiri mu kooti nk’entebe, emeeza n’ebisiika ebyarukuba n’agonza batemu ekitiinisa, oihireho naba namanyisa ngu abantu batemu ekitiinisa obusobozi bwa kooti. Amakama maingi gaba n’omwigo hamu n’ekondo nk’obwokurorraho obw’obulemi bwabo.

Hati, emiti ebiri egi ekaba n’ekikirra ki? Abantu baine entekereza ezirukwahukana ha nsonga enu. Eky’okugarukamu n’obukiraaba kyorobere, kiine amakuru g’amaani. Omuti ogw’okumanya oburungi n’obubi nigukikirra obusobozi Ruhanga wenka obwaine​—obusobozi obw’okucwamu ekirungi n’ekibi. (Yeremiya 10:23) Tikirukuhuniriza ngu kikaba kibi kwiba ekijuma ha muti ogu! Harubaju orundi, omuti ogw’obwomeezi gukaba nigukikiira ekisembo Ruhanga wenka asobora kuha​—obu nubwo obwomeezi obutahwaho.​—Abarumi 6:23.

4. Enjoka erukubaza ekabaho kwo.

Kyamananu, ekicweka kinu omu kitabu ekya Okubanza nikisobora kubuzabuza, kukira muno kakuba tutatekerezaaho ebintu ebindi ebirukubazibwaho omu Baibuli. Baitu mpora mpora Ebyahandiikirwe bisoborra ensonga enu kurungi.

Noha rundi kiki ekyaleetiire enjoka kusisana nk’erukubaza? Abantu ab’omu Isaleri eya kara bakaba bamanyire ebintu ebindi ebikaba nibikwataho enjoka egi. Ekyokurorraho, bakaba bakimanyire ngu n’obukiraaba ngu ebisoro tibibaza, ekihangirwe eky’omwoyo nikisobora kuleetera ekisoro kuzooka nk’ekirukubaza. Musa akahandiika ebintu ebirukukwata hali omusaija arukwetwa Baramu nagamba ati, Ruhanga akasindika malaika nukwo aletere enkaina ya Baramu kubaza nk’omuntu.​—Okubara 22:26-31; 2 Petero 2:15, 16.

Ebihangwa eby’omwoyo, otawaliiremu n’ebyo ebyayefoire banyanzigwa ba Ruhanga nibisobora kukora ebyamahano? Musa akaba arozereho banyakatagara ba Misiri abaakoraga eby’amasano nibakora ebyamahano Ruhanga eby’akaba akozere, nk’okuleetera omwigo kufooka enjoka. Nikyeyolekera kimu ngu ebyamahano ebibaakozere bikaba nibiruga hali abanyanzigwa ba Ruhanga.​—Okuruga 7:8-12.

Busaho kugurukyagurukya Musa nuwe yaterekereziibwe omwoyo gwa Ruhanga kuhandiika ekitabu kya Yobu. Ekitabu eki kikabazaaho bingi ebirukukwata ha munyanzigwa wa Ruhanga arukukirayo, Sitaani, ayahakaniize obwesigwa bw’abaheereza ba Yahwe boona. (Yobu 1:6-11; 2:4, 5) Abaisaleri nibasobora kuba bakyetegeriize ngu Sitaani nuwe yaletiire enjoka omu Adeni kusisana nk’erukubaza kusobora kubiiha Hawa kikamuleetera kucwa obwesigwa bwe hali Ruhanga? Nikisobora kuba nukwo kiri.

Sitaani n’asobora kuba nuwe yaletiire enjoka kubaza ekisuba? Yesu akamara yagamba ngu Sitaani “mubihi, nuwe ise ebisuba.” (Yohana 8:44) “Ise ebisuba” tinuwe yaakubalize ekisuba eky’okubanza? Ekisuba eky’okubanza nikisangwa omu bigambo enjoka yabaliize Hawa. Sitaani akagamba ngu “okufa timulifa” obuyali nahakaniza okuhabura Ruhanga okwakaba ahaire ngu okulya ha kijuma ekitangirwe kikaba nikiija kurugamu okufa. (Okubanza 3:4) Mali, Yesu akaba akimanyire ngu Sitaani nuwe yaleetiire enjoka kubaza. Omu Kusuku’rwa Yesu okuyahaire omukwenda Yohana, akeeta Sitaani “enjoka eyaira.”​—Okusuku’rwa 1:1; 12:9.

Mali nikiguma kukiikiriza ngu ekihangwa eky’omwoyo eky’amaani nikisobora kuleetera enjoka kusisana nk’erukubaza? N’abantu abataine maani nk’ag’ebihangwa eby’omwoyo nibasobora kukora obukodyo bakaleetera ebintu ebimu kubaza.

Obwakaiso Oburukukirayo

Torukukiikiriza ngu abarukuhakaniza ebiri omu kitabu kya Baibuli ekya Okubanza tibaine bwakaiso oburukumara? Baitu ha rubaju orundi, haroho obwakaiso obw’amaani oburukwoleka ngu ebiri omu kitabu kya Okubanza bikabaho kwo.

Ekyokurorraho, Yesu nayetwa “kaiso owokwesiga owamazima.” (Okusuku’rwa 3:14) Habwokuba akaba ali muntu ow’ahikiriire, atabiihe n’akake, kandi ataculike amananu omu mulingo gwona. Ekindi, akeegesa ngu akaba aroho atakaizire omu nsi nk’omuntu, amananu gali ngu yaikaraga na Yahwe Ise, “ensi etakabaireho.” (Yohana 17:5) Nahabweki, akaba aroho obwomeezi omunsi obu bukaba nibutandika. Kaiso onu arukukirayo obwesigwa nagamba ki ha nsonga enu?

Yesu obwakaba n’abazaaho Adamu na Hawa, akooleka ngu bakabaho kwo. Akajuliza obuswere bwabo obwakaba n’asoborra ngu Yahwe n’agonza omusaija abe n’omukazi omu. (Matayo 19:3-6) Obukiraaba ngu batabeho kandi ngu n’orugonjo nambere baikaraga ruganikyo kwonka, nikimanyisa ngu na Yesu akabiihwa rundi akaba mubiihi w’ebisuba. Baitu eki tikirukusoboka! Yesu akaba ali omu iguru, n’arora omulingo ebizibu byatandikiremu omu rugonjo rwa Adeni. Haroho bwakaiso oburukukira aho?

Amananu gali, kutaikiriza ebiri omu kitabu kya Okubanza nikimanyisa kutaikiririza omuli Yesu. Okutaikiririza omuli eki nikitanga omuntu kwetegereza bimu ha bintu ebikuru ebiri omu Baibuli n’emirago ey’erukugarramu amaani. Leka turole omu mulingo ki.

[Obugambo obuli hansi]

^ Mu Baibuli, Yahwe niryo ibara lya Ruhanga.

^ Entekereza enu teri y’Ebyahandiikirwe. Baibuli neyegesa ngu emirimo ya Ruhanga yoona ehikiriire; okutahikirra kuleetwa ekintu ekindi. (Ekyebiragiro 32:4, 5) Yahwe obuyamazire kuhanga ebintu omu nsi, akagamba ngu “dora bisemiire muno.”​—Okubanza 1:31.

^ Okusandaara kw’Amaizi, okwaleserwe Ruhanga, kukamarraho kimu obwokurorraho bwona obw’orugonjo rwa Adeni. Ezekyeri 31:18 n’egamba ngu “nemiti y’omu Adeni” ekaba etakyaroho nambere ekyasa kya musanju B.C.E. kyahikiiire. Nahabweki abo boona abakaba nibaserra orugonjo rwa Adeni hanyuma y’akasumi ako bakaba bataine ekibasobora kuzoora.

^ Rora burocuwa The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking, eyatiirwe Abakaiso ba Yahwe.

^ Ekirukuhuniriza, badakitaali ab’omu kasumi kanu bakisangire ngu amagufa g’embaju obugahendeka gakira bwango kutasisanaho n’amagufa agandi kakuba enyama ezigakwasire zisigara zitahutaire.