Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua upootia te feia itoito i tapea i to ratou hapa ore i nia i te hamani-ino-raa Nazi

Ua upootia te feia itoito i tapea i to ratou hapa ore i nia i te hamani-ino-raa Nazi

Ia mau maite outou ma te nehenehe e te tiaturi papu

Ua upootia te feia itoito i tapea i to ratou hapa ore i nia i te hamani-ino-raa Nazi

“E TAU tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.” (Maseli 27:11) Ia au i teie aniraa, e nehenehe ta te mau mea ora maramarama a te Atua e faaoaoa i te aau o Iehova no te mea e mea haapao maitai ratou ia ˈna. (Zephania 3:17) Ua faaoti papu râ o Satani, tei pari i te Atua, e haapiˈo i te hapa ore o te feia e tavini ra ia Iehova.—Ioba 1:10, 11.

Mai te omuaraa iho â râ o te senekele 20 mai, i to ˈna huriraahia mai te raˈi mai i pihai i te fenua, e riri rahi to Satani i te nunaa o Iehova. (Apokalupo 12:10, 12) Noa ˈtu râ, ua “mau maite” te mau Kerisetiano mau ma “te tiaturi papu, MN” e ua tapea i to ratou hapa ore i mua i te Atua. (Kolosa 4:12) E hiˈo poto noa mai tatou i te hoê hiˈoraa faahiahia o taua tapearaa i te hapa ore ra—to te mau Ite no Iehova i Heremani na mua ˈˈe e i te roaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi.

E aratai atu te ohipa itoito i te mau tamataraa i te hapa ore ra

I te mau matahiti 1920 e te omuaraa o te mau matahiti 1930, ua opere te mau Bibelforscher, te iˈoa o te mau Ite no Iehova i Heremani i tera ra tau, e rave rahi mau papai bibilia. Mai te matahiti 1919 e tae atu i te matahiti 1933, ua opere ratou i te faito au noa e vau buka, buka rairai, aore ra vea na te utuafare taitahi i Heremani.

I taua tau ra, tei Heremani te hoê o te mau pǔpǔ rahi roa ˈˈe o te mau pǐpǐ faatavaihia a te Mesia. Inaha, o na 83 941 taata na te ao nei tei apiti i roto i te Amuraa maa Ahiahi a te Fatu i te matahiti 1933, fatata e 30 % e faaea ra i Heremani. Aita i maoro, ua tamatahia te hapa ore o teie mau Ite Heremani ma te uˈanana. (Apokalupo 12:17; 14:12) Ua riro oioi te mau tihatiraa, te mau haruraa fare, e te mau tiavaruraa i rapaeau i te mau fare haapiiraa ei mau tairiraa, mau haruraa, e ei mau tapearaa. (Hohoˈa 1) No reira, i te mau matahiti hou te Piti o te Tamaˈi Rahi, e 5 e tae atu i te 10 % o te feia i tuuhia i roto i te mau aua faatîtîraa, e mau Ite no Iehova ïa.

Te tumu i hamani ino ai te mau Nazis i te mau Ite

No te aha râ te mau Ite no Iehova i faatupu ai i te riri o te faatereraa Nazi? I roto i ta ˈna buka Hitler—1889-1936, te faaite ra te orometua haapii tuatapaparaa ra o Ian Kershaw e ua hamani-ino-hia te mau Ite no to ratou patoiraa i “te auraro i te titauraa taotia-ore-hia a te faatereraa Nazi.”

Te faataa ra te buka Betrayal—German Churches and the Holocaust, neneiha e te orometua haapii tuatapaparaa ra o Robert P. Ericksen e te orometua haapii taˈere ati Iuda o Susannah Heschel, e ua “patoi” te mau Ite “i te apiti i roto i te haavîraa uˈana aore ra i te faaohiparaa i te puai o te nuu. . . . Te tiaturi ra te mau Ite i te tiaraa amui ore poritita, te auraa ra aita ratou i maiti ia Hitler, aita atoa i faahanahana ia Hitler.” Ia au i teie noa buka, ua faatupu atoa te reira i te riri o te mau Nazis e ua tuu i te mau Ite i roto i te hoê tupuraa ino no te mea “eita te faatereraa Nazi e farii i taua patoiraa ra.”

Te hoê patoiraa na te ao nei e te hoê aroraa rahi

I te 9 no Fepuare 1934, na roto i te hoê vea taa ê, ua hapono o Joseph F. Rutherford, o te haapao ra i te ohipa i taua tau ra, i te hoê rata patoiraa i te huru etaeta Nazi na Hitler. (Hohoˈa 2) I te 7 no Atopa 1934, i muri aˈe i ta Rutherford rata, fatata e 20 000 rata e poroi patoiraa tei haponohia na Hitler e te mau Ite no Iehova o na fenua e 50, to Heremani atoa.

Ua pahono te mau Nazis na roto i te hamani-ino-raa ˈtu â ia ratou. I te 1 no Eperera 1935, ua opanihia te mau Ite na te fenua atoa ra. E i te 28 no Atete 1936, ua aro rahi te Gestapo ia ratou. Ua “tamau noa” râ te mau Ite “i te opere i te mau buka rairai e i te tapea i to ratou faaroo,” ta te Betrayal—German Churches and the Holocaust ïa e parau ra.

I mua noa i te mata o te Gestapo, ei hiˈoraa, i te 12 no Titema 1936, fatata e 3 500 Ite e opere ra tau ahuru tausani hohoˈa o te hoê faaotiraa i neneihia no nia i te hamani-ino-raa ta ratou e faaruru ra. No nia i teie opereraa, te na ô ra Te Pare Tiairaa e: “E upootiaraa rahi tera e e tairiraa i te enemi, eita e nehenehe e faataa i te oaoa o te mau rave ohipa haapao maitai.”—Roma 9:17.

Eita te hamani-ino-raa e manuïa!

Ua tamau noa te mau Nazis i te imi i te mau Ite no Iehova. I te matahiti 1939, e ono tausani o ratou tei tuuhia i roto i te fare tapearaa, e tau tausani tei tuuhia i roto i te mau aua faatîtîraa. (Hohoˈa 3) Eaha te tupuraa i te hopea o te Piti o te Tamaˈi Rahi? Fatata e 2 000 Ite i tapeahia tei pohe, hau atu i te 250 tei haapohehia. Ua papai râ na orometua haapii ra o Ericksen e o Heschel e “ua tapea maite te mau Ite no Iehova i to ratou faaroo i mua i te arepurepuraa.” Ei faahopearaa, i te toparaa te faatereraa a Hitler, ua hau atu i te hoê tausani Ite tei matara ma te upootia mai te mau aua faatîtîraa mai.—Hohoˈa 4; Ohipa 5:38, 39; Roma 8:35-37.

Na te aha i haapuai i te nunaa o Iehova no te faaruru i te hamani-ino-raa? Ua faataa o Adolphe Arnold tei ora mai i te aua faatîtîraa e: “Noa ˈtu e ua paruparu roa outou, e ite mai iho â Iehova ia outou, ua ite oia eaha ta outou e faaruru ra, e e horoa mai oia i te puai e hinaarohia e outou no te faaoromai i te tupuraa e no te tapea i te haapao maitai. Eita to ˈna rima e poto roa.”

E tano maitai ïa te mau parau a te peropheta Zephania i taua mau Kerisetiano haapao maitai ra! Ua parau oia e: “E puai to te Atua no oe ra, to Iehova, i roto ia oe ra; na ˈna e faaora, na ˈna e mauruuru ia oe ma te oaoa.” (Zephania 3:17) Ia pee ïa te feia haamori atoa i te Atua mau i teie mahana i te faaroo o taua mau Ite taiva ore ra o tei tapea i to ratou hapa ore i mua i te hamani-ino-raa Nazi e ia faaoaoa atoa ratou i te aau o Iehova.—Philipi 1:12-14.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 8]

Państwowe Muzeum Oświȩcim-Brzezinka, ma te parau faatia a te USHMM Photo Archives