Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te fifi ia matau maitai i te Atua

Te fifi ia matau maitai i te Atua

Te fifi ia matau maitai i te Atua

E ENEMI te haafifi ra ia oe ia ite i te iˈoa o Iehova e ia fanaˈo oe i te hoê taairaa piri e o ˈNa. O vai? Te faataa ra te Bibilia: ‘Ua haapouri te atua o teie nei ao i te aau o te feia faaroo ore ra.’ O Satani te Diabolo taua atua ra. Ta ˈna fa? Ia vai noa oe i roto i te poiri, ia ore to oe aau ia maramarama i “te ite i te hanahana o te Atua.” Eita oia e hinaaro ia matau maitai oe ia Iehova. E nafea ïa Satani e haapoiri ai i te feruriraa o te taata?—Korinetia 2, 4:4-6.

Ua faaohipa Satani i te haapaoraa hape ia ore te taata ia matau maitai i te Atua. Ei hiˈoraa, i tahito ra, ua tâuˈa ore vetahi mau ati Iuda i te mau Papai faaurua no te pee i te tutuu e opani ra i te faaohipa i te iˈoa o te Atua. Mai te mau senekele matamua, ua faauehia te mau ati Iuda tei taio i te mau Papai Moˈa no te taatoaraa i roto i te mau sunago eiaha ia faahiti i te iˈoa o te Atua, ia mono râ e te parau ʼAdho·naiʹ, oia hoi “Fatu.” Ma te feaa ore, no teie peu i atea ê roa ˈi ratou i te Atua. Ua ere e rave rahi i te mau maitai o te hoê taairaa piri e te Atua. E o Iesu, ua nafea oia?

Ua faaite Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te iˈoa o te Atua

Ua pure Iesu i to ˈna Metua: ‘Ua faaite atu vau e e faaite atu â vau i to oe iˈoa.’ (Ioane 17:26) Ua na reira iho â Iesu e rave rahi taime ia ˈna i taio, i faahiti, e i faataa i te mau Papai Hebera tei roto hoi taua iˈoa faufaa ra. Ua faaohipa rahi aˈe oia i te iˈoa o te Atua i te mau peropheta atoa i na mua ˈˈe ia ˈna. Mai te peu e aita te mau ati Iuda i faaohipa faahou i taua iˈoa ra a tavini ai Iesu, aita roa oia i pee i ta ratou tutuu. Ua faahapa etaeta hoi oia i te mau aratai haapaoraa: ‘Ua faaore outou i te ture a te Atua i ta outou na tutuu.’—Mataio 15:6.

Ua tamau noa te mau pǐpǐ taiva ore a Iesu i te faaite i te iˈoa o te Atua i muri aˈe i to ˈna poheraa e to ˈna tia-faahou-raa. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia  “Ua faaohipa anei te mau Kerisetiano matamua i te iˈoa o te Atua?”) Ma te faahiti i te mau Papai Hebera, ua haamanaˈo te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano i Roma: “O te tiaoro atoa . . . i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora.” (Roma 10:13; Ioela 2:32) Ua tauturu te mau Kerisetiano matamua i te mau taata o te mau nunaa atoa ia ite o vai mau o Iehova. No reira, a putuputu ai te mau aposetolo e te feia paari i Ierusalema, ua parau Iakobo: “Ua hiˈo aroha mai te Atua i te Etene . . . e rave i te hoê pae taata i roto ia ratou ra no to ˈna ra iˈoa.”—Ohipa 15:14.

Aita râ te enemi o te iˈoa o te Atua i tuu. Ma te ore e haamarirau, i te poheraa iho â te mau aposetolo, ua paturu Satani i te ohipa taiva. (Mataio 13:38, 39; Petero 2, 2:1) Ei hiˈoraa, ua fanauhia te taata papai Kerisetiano iˈoa noa ra o Justin i te tau a pohe ai Ioane, te aposetolo hopea. Ua onoono noa râ o Justin i te faahiti i roto i ta ˈna mau papai e “aita e iˈoa to te Atua,” to Tei ho mai i te mau mea atoa.

I to te mau Kerisetiano apotata papai-faahou-raa i te mau Papai Heleni Kerisetiano, ua mono ratou i te iˈoa iho o Iehova e te taˈo Heleni Kyʹri·os, oia hoi “Fatu.” Ua na reira-atoa-hia no te mau Papai Hebera. Ia ore ia taio-puai-faahou-hia te iˈoa o te Atua, ua mono te mau papai parau ati Iuda apotata i taua iˈoa ra i roto i ta ratou mau Papai e te taˈo ʼAdho·naiʹ hau atu i te 130 taime. Aita atoa te iˈoa o te Atua i roto i te huriraa matau-rahi-hia o te Bibilia reo Latino ta Jérôme i faaoti i 405 o to tatou tau, te Vulgate i teie mahana.

Tautooraa o teie tau no te faaore i te iˈoa o te Atua

I teie mahana, ua ite te mau aivanaa e fatata e 7 000 taime te iˈoa iho o Iehova i roto i te Bibilia. No reira te tahi mau huriraa matauhia, mai te tahi huriraa Katolika (La Bible de Jérusalem) e na huriraa Katolika reo Paniora (La Bible latino-américaine e te Reina-Valera), e faaohipa noa ˈi i te iˈoa iho o te Atua. Area vetahi huriraa, o “Yahvé” ïa.

E rave rahi ekalesia e paturu ra i te mau huriraa Bibilia. Te faahepo ra râ ratou i te mau aivanaa eiaha ia faaohipa i te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou huriraa. Ei hiˈoraa, ia au i te hoê rata no te 29 no Tiunu 2008, teie ta te Vaticana i papai i te mau peretiteni o te mau apooraa a te mau epikopo Katolika: “I te mau matahiti hopea nei, ua parare te peu e faahiti i te iˈoa o te Atua o Iseraela.” Teie te manaˈo o tera rata: “Eiaha roa te iˈoa o te Atua . . . ia faaohipahia aore ra ia faahitihia.” Hau roa ˈtu â, “a hurihia ˈi te irava Bibilia na roto i te mau reo no teie tau, . . . ia monohia na reta Hebera e maha e te hoê taˈo e tuea ra i te parau Adonai/Kyrios: ‘Fatu.’” Te faaueraa a te Vaticana, oia ïa eiaha ia faaohipa i te iˈoa o te Atua.

Aita atoa te mau Porotetani i faatura i te iˈoa o Iehova. No nia i te hoê huriraa (New International Version) ta ratou i paturu, i piahia na roto i te reo Beretane i 1978, ua papai te hoê auvaha parau: “O Iehova iho â te iˈoa taa maitai o te Atua e e mea tia ia faaohipa tatou i te reira. Ua hau atu â râ i te 2 mirioni dala Marite tei tuuhia no tera huriraa e te ravea maitai roa ˈˈe no te haamâuˈa i tera moni, o te huriraa ïa, ei hiˈoraa, i te Salamo 23 mai teie, ‘O Yahvé to ˈu tiai.’ E mâuˈa noa ïa ta matou huriraa. Eita hoi te taata e faaohipa i te reira.”

Aita atoa te mau ekalesia i hinaaro ia ite te mau Marite Latino i te Atua ma to ˈna iˈoa. Ua papai Steven Voth, taata aravihi i te pae o te huriraa a te Taiete Bibilia amui (United Bible Societies): “Hoê o te mau aimârôraa hopea ore a te mau Porotetani Marite Latino, o te faaohiparaa ïa i te iˈoa Jehová . . . Te mea anaanatae, ua parau te hoê amaa o te hoê pǔpǔ Porotetani e rahi noa ˈtura . . . e te hinaaro ra ratou i te hoê Bibilia Reina-Valera no 1960, eiaha râ e te iˈoa Jehová i roto. Ia monohia te reira e te taˈo Señor [Fatu].” Ia au i te manaˈo o Voth, ua patoi na mua teie taiete i teie aniraa, ua farii râ i muri aˈe e ua pia ˈtura i te hoê neneiraa o te Bibilia Reina-Valera “aita te taˈo Jehová i roto.”

Ma te tumâ i te iˈoa o te Atua i roto i ta ˈna Parau papaihia e ma te mono atu e te taˈo “Fatu,” ua fifihia te feia taio ia ite mau o vai te Atua. Ei hiˈoraa, i roto i te irava i reira te aposetolo Petero e faahiti ai i ta Davida mau parau, oia hoi “Ua parau atura Iehova i tau Fatu [Iesu tei faatiahia], A parahi oe i tau rima atau nei,” te taio nei tatou i roto e rave rahi huriraa Bibilia: “Ua parau atura te Fatu i ta ˈu Fatu.” (Ohipa 2:34, V.C.J.S., huriraa Katolika reo Tahiti) Ua faatupu tera monoraa i te huanane no te mea eita te taata taio e taa o vai te “Fatu,” o Iehova anei aore ra o ta ˈna Tamaiti Iesu. Hau atu â, te na ô ra te orometua haapii David Clines i roto i ta ˈna papai (Yahweh and the God of Christian Theology): “Te hoê tumu aita ˈi Yahvé i roto i te feruriraa o te mau Kerisetiano, oia ïa ua tiatonu noa ratou i nia i te Mesia.” Aita roa ˈtu te feia haere pure i manaˈo e te Atua mau ta Iesu i pure atu, e Ihotaata ïa e iˈoa to ˈna, Iehova.

Ua rohi Satani i te haapoiri i te feruriraa o te taata no nia i te Atua. Noa ˈtu râ, e nehenehe oe e faatupu i te taairaa piri roa e o Iehova.

E nehenehe oe e matau maitai ia Iehova

Te mea papu, ua aro uˈana Satani i te iˈoa o te Atua a faaohipa ˈi ma te aravihi i te haapaoraa hape. Aore râ e puai i te raˈi e i te fenua nei e tapea i te Fatu ra o Iehova ia faaite i to ˈna iˈoa i te feia e hinaaro e ite i te parau mau no nia ia ˈna e i ta ˈna opuaraa hanahana no te feia taiva ore.

E oaoa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia oe ia haapii e nafea ia haafatata ˈtu i te Atua ma te hoê haapiiraa Bibilia. Te pee ra ratou i te hiˈoraa o Iesu, tei na ô i te Atua: ‘Ua faaite au ia ratou i to oe iˈoa.’ (Ioane 17:26) A taio ai oe i te mau irava no nia i te mau tiaraa rau ta Iehova i rave no te haamaitai i te taata, e ite oe e rave rahi tuhaa nehenehe o to ˈna huru faahiahia.

Ua oaoa te patereareha taiva ore o Ioba i te ‘vai-maite-raa e te Atua,’ e e nehenehe atoa oe. (Ioba 29:4) E matau maitai oe ia Iehova ia haapii oe i ta ˈna Parau. E tauturu teie ite ia oe ia tiaturi e e ohipa mai Iehova ia au i te auraa o to ˈna iˈoa, ‘E riro vau mai ta ˈu e hinaaro.’ (Exodo 3:14) E faatupu iho â ïa oia i ta ˈna i fafau i te huitaata.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 6]

 Ua faaohipa anei te mau Kerisetiano matamua i te iˈoa o te Atua?

I te tau o te mau aposetolo a Iesu, i te senekele matamua, ua haamauhia te mau amuiraa Kerisetiano i te fenua e rave rahi. Ua putuputu tamau te mau melo o tera mau amuiraa no te haapii i te mau Papai. Ua ite anei ratou i te iˈoa o Iehova i roto i ta ratou mau Papai?

I te mea e o te reo Heleni tei paraparau-rahi-hia i tera tau, ua faaohipa e rave rahi amuiraa i te Septante, huriraa Heleni o te mau Papai Hebera tei faaotihia i te senekele 2 hou to tatou tau. Te parau ra vetahi mau aivanaa e mai to ˈna huri-matamua-raahia te Septante i te mono-noa-raa i te iˈoa o te Atua e te iˈoa toroa ra Kyʹri·os, te taˈo Heleni no “Fatu.” Mea ê roa râ ta te mau haapapuraa e faaite ra.

Te mau tâpû i nia i te hohoˈa, e tuhaa ïa o te Septante Heleni no te senekele matamua hou to tatou tau. Te faaite maitai ra te reira i te iˈoa o Iehova e na reta Hebera e maha יהוה (YHWH). Ua papai te orometua haapii George Howard: “E toru hohoˈa taa ê ta matou o te Bibilia Septante Heleni e aita roa ˈtu na reta Hebera e maha i hurihia ei kyrios, ua vaiiho-noa-hia mai tera. No matou i teie nei, eita e ore e i te tau o te Faufaa Apî, i na mua ˈˈe e i muri aˈe atoa râ, ua papai noa na te mau ati Iuda i te iˈoa o te Atua . . . i roto i te huriraa Heleni o te mau Papai.”—Biblical Archaeology Review.

Ua faaohipa anei ta Iesu mau aposetolo e ta ˈna mau pǐpǐ i te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou mau papai faaurua? Te na ô ra te orometua haapii Howard: “I te mea e te vai ra te iˈoa Hebera o te Atua i roto i te Septante faaohipahia e faahitihia e te amuiraa o te Faufaa Apî, mea papu e ua tapea noa te mau taata i papai i te Faufaa Apî i na reta Hebera e maha i roto i ta ratou mau faahitiraa.”

No reira, e nehenehe tatou e faaoti e ua taio te mau Kerisetiano matamua i te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou huriraa o te mau Papai Hebera e Heleni atoa.

[Faaiteraa i te tumu]

Taatoaraa o te mau hohoˈa: Société Royale de Papyrologie du Caire

[Hohoˈa i te mau api 4, 5]

Iˈoa o te Atua i roto i te mau Otaro o te miti Pohe (tuhaa o te parau tohu a Isaia)

[Faaiteraa i te tumu]

Shrine of the Book, Hohoˈa © The Israel Museum, Ierusalema

[Hohoˈa i te api 7]

Ua faaore te mau ekalesia i te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia no te tutuu ati Iuda aore ra no te imi i te apî

[Hohoˈa i te api 8]

Ua horoa Iesu i te hiˈoraa ia ˈna i faaite i te iˈoa o te Atua