Skip to content

Skip to table of contents

Esilivilo Liolohutililo via Pongiyiwa Ciwa

Esilivilo Liolohutililo via Pongiyiwa Ciwa

‘Onduko yove yi kola yi sivayiwe.’—NEH. 9:5.

1. Ovina vipi tu lilongisa viatiamẽla koku li kongela kuafendeli va Yehova? Apulilo api tu konomuisa?

 AFENDELI va Yehova va lalekiwa vati: ‘Votoki loku sivaya Yehova Suku yene ukualoneke ka vi pui.’ Olondaka evi via kuatisa va Lewi oku laleka omanu vosi oco va likutilile ku Yehova, ndomo ca sonehiwa Vembimbiliya. (Neh. 9:4, 5) Oku kongeliwa kuaco, kua lingiwila ko Yerusalãi keteke lia 24 kosãi yepanduvali ya va Yudea, yi tukuiwa hati Tirsi, kunyamo wa 455, O.Y. Osimbu tu konomuisa ovolandu a pita keteke liaco lilikasi, li pula ndoco: ‘ Ovituwa vipi viwa va Lewi va sukilile oku lekisa, oco ovina vi ende ciwa keteke liaco? Nye ndi lilongisa kolohutililo viwa va Lewi va linga?’—Osa. 141:2.

OSÃI YIMUE YILIKASI

2. Ongangu yipi yiwa va Isareli va tu sila, catiamẽla koku liongolola noke yoku tunga ovimbaka vio Yerusalãi?

2 Va Yudea va malusula oku semulula ovimbaka vio Yerusalãi, eci kua kambele osãi yimosi oco va linge ohongele yavo yilikasi. (Neh. 6:15) Afendeli va Yehova va malusula upange wavo eci va tẽlisa 52 koloneke, kuenje, va amamako oku linga ovina vi pamisa ekolelo liavo. Keteke liatete kosãi yi tukuiwa hati Tirsi, va liongolola oco va yevelele Esera kumue la va Lewi vakuavo va kala oku tanga Ocihandeleko ca Yehova, kuenda oku lombolola ulandu waco. Vepata liaco mua kongelele omanu vosi ‘va loñoloha oco va yevelele’ olondaka viaco “tunde komẽle toke ekumbi pongunji.” Ovo va tu sila ongangu yiwa yoku lingila olohongele Volonjango Viusoma via posoka! Anga hẽ eci enda kolohongele wa siata oku tiamisila utima kovina ka vi kuete esilivilo? Nda o kuete ocituwa caco, o sukila oku ivaluka ulandu wa pita la va Isareli okuti, eci va kala kohongele, va yevelela lutate ovina via popiwa. Kuenje, eci va limbuka okuti ka va pokuile Kocihandeleko ca Suku, va lila calua.—Neh. 8:1-9.

3. Va Isareli va pokola kolonumbi vipi?

3 Otembo yaco hayoko ya kala yoku likekembela akandu. Momo lia kala epuluvi liocipito, kuenda Yehova wa yonguile okuti, afendeli vaye va kuata esanju. (Ate. 29:1) Nehemiya wa sapuila omanu vati: ‘Kuendi, ka li evi vi pepa, loku nyua ovinyu yi sõsã loku tumisa ovikepa kuava ka va angiliyile cimue, momo etaili eteke li kola ku Suku. Ko ka nyumali momo esanju lioku sanjukila Yehova olio ongusu yene.’ Omo okuti omanu va pokola kocihandeleko caco, ‘va kuata esanju lialua.’—Neh. 8:10-12.

4. Nye asongui vapata a va Isareli va enda oku linga? Nye va linga vokuenda Kuocipito caco Colosinge?

4 Keteke likuavo, asongui vapata va enda oku li kongela oco va konomuise nda va kasi oku pokola Kovihandeleko viosi via Suku. Velilongiso Liovisonehua va linga, va limbuka okuti, vosãi yepanduvali mua kongelele Ocipito Colosinge, ca laikele oku malusuiwa lohongele yinene ya lingiwa oku upisa keteke 15 toke 22 kosãi ya Tirsi. Kuenje, va fetika oku li pongiya oco va linge ocipito caco. Ocipito caco Colosinge, ca fetikiwa koloneke via Yehosua, kuenda ca enda oku nenela ‘esanju lialua komanu.’ Ocina ca velelepo kocipito caco, oku tangiwa Kuocihandeleko ca Suku kovaso yomanu ‘oloneke viosi, tunde keteke liatete, toke keteke lia sulako.’—Neh. 8:13-18.

ETEKE LIOKU LIKEKEMBELA AKANDU

5. Nye afendeli va Yehova va enda oku linga osimbu va Lewi ka va likutilile handi?

5 Va Isareli va enda lika oku likekembela akandu avo omo lioku lueya Ocihandeleko ca Suku, eci pa pita oloneke vivali noke Yocipito Colosinge. Eteke liaco ka lia kalele lioku lia kuenda oku lekisa esanju. Momo afendeli va Yehova va enda oku likandangiya oku lia, loku wala ovikelẽi, oco va lekise okuti, va sumua. Ocihandeleko ca Suku ca enda oku tangiwila kovaso yomanu volowola vitatu komẽle. Kekumbi, ‘va enda oku likekembela ku Yehova Suku yavo.’ Noke, va Lewi va enda oku likutililako omanu. —Neh. 9:1-4.

6. Nye ca kuatisa va Lewi oku linga olohutililo vi kuete esilivilo? Ulandu waco u tu longisa nye?

6 Omo okuti va Lewi va enda oku tanga Ocihandeleko ca Suku oloneke viosi, ca va kuatisa oku linga olohutililo vi kuete esilivilo. Ovinimbu ekũi Viembimbiliya via tukuiwa kelivulu lia Nehemiya, vi situlula ovopange a Yehova, kuenda ovituwa viaye. Onepa ya sulako yohutililo, yi lekisa okuti, omo va Isareli va kuatele akandu alua, ka va sesamẽlele ‘ohenda ya Yehova.’ (Neh. 9:19, 27, 28, 31) Olohutililo vietu vi kuata lika esilivilo, nda olonjanja viosi tu sokolola Ondaka ya Suku, osimbu ka tua likutilile handi kokuaye, ndeci va Lewi va enda oku linga.—Osa. 1:1, 2.

7. Ovina vipi va Lewi va pinga ku Suku? Ongangu yavo yi tu longisa nye?

7 Va Lewi poku likutilila, va enda oku linga lika epingilo limosi, li sangiwa konepa ya sulako yocinimbu 32 ci popia hati: ‘A Suku yetu, wu Suku ukuonene, o linga usumba, haive wa siata oku tẽlisa ocisila cocisola ka ci pongoloka. Ku ka tende ndocina cimue citito ohali yalua ya tu veta kumue lolosoma vietu, lolombuale vietu, lovitunda vietu, lovaprofeto vetu, lolosekulu vietu, kuenda omanu vove vosi, tunde koloneke violosoma vio ko Asuria toke ketali lilo.’ Omo liaco, va Lewi va tu sila ongangu yiwa yoku sivaya Yehova, loku eca olopandu kokuaye, osimbu handi ka tua lingile epingilo limue volohutililo vietu.

OKU SIVAYA ONDUKO YA SUKU

8, 9. (a) Va Lewi va lekisa ndati umbombe poku likutilila? (b) Ovimunga vipi vivali viovangelo va Lewi va tukula?

8 Ndaño okuti va Lewi va enda oku linga olohutililo via pongiyiwa ciwa, pole, va lekisa umbombe, kuenda va simĩle okuti, ovina va enda oku tukula volohutililo, ka via ecele esivayo Yehova a sesamẽla. Omo liaco, volohutililo viavo va enda oku kongelamo va Isareli loku lekisa esumbilo ku Yehova poku pinga vati: ‘Onduko yove yi kola haiyo yi sesamẽla olopandu, yi sivayiwe.’—Neh. 9:5.

9 Ovo va amisako lohutililo yavo vati: ‘Ove wa tunga ilu liosi lolombungululu viosi vi kasiko; haive wa tunga oluali lovina viosi vi kasimo, kuenda okalunga lovina viosi vi kasimo. Ove wa siata oku vi tata oco vi kale lomuenyo. Olohoka viosi viokilu vi ku fendela.’ (Neh. 9:6) Ocili okuti, Yehova eye wa lulika oluali, kuenda olombungululu viosi vi kasi kilu. Eye wa lulikavo ovina viosi vi sangiwa voluali luetu lua posoka, kuenda wa ecelela okuti, oviendalomuenyo viosi vi licita. Vohutililo va linga, va kongelamo ovangelo va Suku okuti va tukuiwavo vati, ‘olohoka viokilu.’ (1 Olos. 22:19; Yovi 38:4, 7) Ovangelo va siata oku linga ocipango ca Suku poku songuila omanu vakuakandu oco ‘va ka popeliwe.’ (Va Hev. 1:14) Koloneke vilo, tu sukilavo oku kuama ongangu yovangelo, poku li kuata omunga la vamanji osimbu tu vumba Yehova lutima wosi!—1 Va Kor. 14:33, 40.

10. Ovina Yehova a lingila Avirahama vi tu longisa nye?

10 Noke, va Lewi va tukulavo ovina Suku a lingila Avirahama okuti, kotembo yaco wa kuata 99 kanyamo, pole, ka citile omõla, momo ukãi waye Sarai wa kala osiũle. Kotembo yaco, oco Yehova a pongolola onduko yaye poku u tukula hati, ‘onjali yovitumbulukila viosi.’ (Efet. 17:1-6, 15, 16) Yehova wa likuminyilevo ku Avirahama hati, ovitumbulukila viaye vi ka piñala ofeka yo Kanana. Ndaño okuti pamue omanu va ivalako oku tẽlisa ovina va likuminya, pole, Yehova ka ci lingi. Va Lewi poku likutilila va lekisa ndomo Yehova a tẽlisa ovina a likuminya poku popia vati: ‘Ove Yehova Suku, haive wa nõlele Avirahama, wo wupa ko Huri ko va Kaldea yu wo luka onduko ya Avirahama. Wa limbuka utima waye okuti wa ku sungulukila kuenje, wa lisila laye ocisila cokuti, u wĩha ofeka ya va Kanana, oco o yece kombuto yaye. Noke, wa linga ndeci wa likuminya omo ove ukuesunga.’ (Neh. 9:7, 8) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova, poku tẽlisa olohuminyo vietu.—Mat. 5:37.

OVINA VIWA YEHOVA A LINGILA AFENEDELI VAYE

11, 12. Tukula elomboloko lionduko Yehova, kuenda lombolola ovina a lingila ovitumbulukila via Avirahama.

11 Onduko Yehova, yi lomboloka okuti, “o Tẽlisa Ocipango Caye.” Olondaka evi vi lomboloka okuti, o tẽlisa olohuminyo viaye. Eye wa lekisa uvangi waco poku tẽlisa ohuminyo a lingile kocitumbulukila ca Avirahama, eci va kala apika kofeka Yegito. Eci va kala kofeka yaco, Yehova wa va likuminyile oku va yovola oco va iñile Vofeka Yohuminyo. Ndaño okuti ohuminyo yaco ya kala ndu okuti ka yi tẽlisiwa, pole, Yehova wa sanda onjila yoku yi tẽlisa. Poku ci linga, wa lekisa unene wonduko yaye.

12 Vohutililo Nehemiya a linga, wa tukula ovina viatiamẽla ku Yehova poku popia hati: ‘Wa mõla ohali yolosekulu vietu ke Egito kuenda wa yeva oku vilikiya kuavo ko Kalunga Kakusuka. Noke, wa molehĩsa olondimbukiso lovilimbu ku Fareo lakuenje vaye vosi lomanu vosi vakuafeka yaye, omo wa kũlĩha ndomo va tata olosekulu vietu lepembe kuenda lungangala. Kuenje, ove wa li muisa onduko ya kemãla okuti, toke cilo ya kemãla. Wa tepa okalunga kovaso avo okuti va pita vokati kokalunga kaco ndongongo ya kukuta. Vana va va landula, wa va imba valondo ndewe lia imbiwa vetala.’ Noke va Lewi va amisako lohutililo yavo omo liovina Yehova a lingila afendeli vaye poku popia vati: ‘Va kuata ofeka yaco, kuenje ove wa va yulisa. Va yula olonungi viofeka okuti va Kanana. Va kuata ovaimbo a limalehĩsa, losi yombolela, lolonjo vie yuka ovikuata viosi, lovisimo via felĩwa ale, loviumbo viayuva, loviumbo violivera, levi vioviti vialua viapako. Kuenje, va lia lia, ve kuta kuta, va neta, kuenda va kala lelau omo liohenda yove yalua.’—Neh. 9:9-11, 24, 25.

13. Yehova wa ecele ndati ku va Isareli ovina va sukilile vioku pamisa ekolelo liavo? Nye omanu veya oku linga noke?

13 Kuli ovina vikuavo Yehova a linga oco a tẽlise ocipango caye. Eci va Isareli va tunda Kegito, Yehova wa va ĩha ovina va sukilile okuti, via pamisa ekolelo liavo. Va Lewi vohutililo va linga va popia vati: ‘Wa lokila komunda Sinai, ndaño o kasi kilu, pole, wa vangula lavo. Wa va ĩha ovihandeleko lolonumbi viwa.’ (Neh. 9:13) Yehova wa nõlele va Isareli oco va linge afendeli vaye, kuenda wa va ĩhile Ofeka Yohuminyo. Kuenje, wa va longisile oku kuata ekalo lilikuata londuko yaye. Pole, ka va pokuile kovina viwa Yehova a va lingila.—Tanga Nehemiya 9:16-18.

VA ISARELI VA SUKILILE EPINDISO

14, 15. (a) Yehova wa lekisa ndati ohenda kafendeli vaye vakuakandu? (b) Onjila Yehova a kuama poku kuatisa va Isareli yi tu longisa nye?

14 Volohutililo va Lewi va linga, va tukula akandu avali va Isareli va linga noke yoku likuminya Komunda Sinai vati, va nõlapo oku pokola Kocihandeleko ca Suku. Omo liaco, ovo va sesamẽlele oku yandulukiwa oco va fe. Pole, va linga ohutililo yoku sivaya Yehova poku popia vati: ‘Omo ohenda yove yalua, kua va yandulukile vekalasoko. Anyamo akũi akuãla wa va tekula vekalasoko, kuenda lacimue va sukilile. Uwalo wavo ka wa puile, lolomãhi viavo ka via lendele.’ (Neh. 9:19, 21) Koloneke vilo, Yehova wa siatavo oku tu ĩha ovina viosi tu sukila oco tu amameko oku u vumba lekolelo. Tu yuvuli ongangu ya va Isareli valua va fila vekalasoko omo liesino, kuenda ekambo liekolelo. Omo liaco, “ovina va pita lavio, via sonehiwila oku tu lungula, momo tu kasi koloneke via sulako.”—1 Va Kor. 10:1-11, NW.

15 Eci va Isareli va pitĩla Vofeka Yohuminyo, va fetika oku lisiõsiõla, kuenda oku fendela olosuku via va Kanana. Omo liaco, Yehova wa ecelela okuti, afendeli vaye a nõlele, va lambalaliwa lolofeka via kala ocipepi lavo. Pole, eci va likekembela, Yehova wa va ecela, kuenda wa va yovola peka liovanyãli vavo. Ovo va enda oku lekisa esino ‘olonjanja vialua.’ (Tanga Nehemiya 9:26-28, 31.) Noke, va Lewi va likekembela vati: ‘A Yehova wa pandikisa lavo anyamo a lua loku va lungula lespiritu liove lekuatiso liovaprofeto vove. Pole, ka va ku yevele, kuenje wa va eca peka lia vakualofeka viaco.’—Neh. 9:30.

16, 17. (a) Eci va Isareli va tunda kupika ko Bavulono, ovituwa viavo via litepele ndati levi va lekisa eci va iñila Vofeka Yohuminyo? (b) Va Isareli va likekembela ndati, kuenda ohuminyo yipi va linga?

16 Eci va Isareli va tunda kupika ko Bavulono, va fetika vali oku lekisa esino ku Yehova. Nye ceya oku pita lavo? Va Lewi va amisako oku likutilila vati: ‘Etaili tuapika, tuapika muẽle vofeka wa eca kolosekulu vietu oco va lie kapako ayo, kuenda ovina viwa. Momo, tua linga apika vofeka yaco. Ovaima ayo a lua a kasi oku enda kolosoma vina wa kapa oco vi tu viale omo akandu etu alua. Va kasi oku tumila atimba etu, kuenje, tu kasi lohali ya lua.’—Neh. 9:36, 37.

17 Anga hẽ va Lewi va simĩle okuti Suku ka kapeleko afendeli vaye omo liovitangi va kala oku liyaka lavio? Sio! Momo va popia vati: “Ove ukuesunga pokati kovina viosi via tu veta, momo ove wa sunguluka, etu puãi tua linga vakuevĩho.” (Neh. 9:33) Noke liohutililo eyi, va linga ohuminyo yoku pokola Kocihandeleko ca Suku. (Tanga Nehemiya 9:38; 10:29) Omo liaco, va soneha ukanda umue wa kapiwa olonduko vieci ci soka 84 kasongui a va Yudea.—Neh. 10:1-27.

18, 19. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu iñile voluali luokaliye lua Suku? (b) Nye tu pondola oku linga oco ka tu ka liwekepo oku likutilila, kuenda momo lie?

18 Tu sukila oku pindisiwa la Yehova oco tu iñile voluali luaye luokaliye luesunga. Upostolo Paulu wa pula hati: “Omõla upi isiaye ka pokuisa?” (Va Hev. 12:7) Tu lekisa okuti tu tava kolonumbi via Suku, poku linga upange waye lekolelo, loku ecelela okuti, espiritu liaye li tu kuatisa oku linga ovina viwa. Nda tua linga ekandu limue linene, tu pondola oku kolela okuti, Yehova o tu ecela lika, nda tua likekembela lutima wosi, loku lekisa umbombe poku tava epindiso liaye.

19 Ndopo Suku o ka kemãlisa onduko yaye, ndeci a linga poku yovola va Isareli kofeka Yegito. (Esek. 38:23) Ndeci Yehova a linga poku kuatisa afendeli vaye kosimbu oco va iñile Vofeka Yohuminyo, cimuamue haico a ka lingila afendeli vaye vo kolela koloneke vilo, oco va tambule omuenyo ko pui voluali luokaliye, muna mu ka kala esunga. (2 Pet. 3:13) Omo okuti tu lavoka oku tẽlisiwa kuolohuminyo viaco vi komõhisa, tu amamiko oku likutilila, oco onduko ya Suku yi sivayiwe. Vocipama ci kuãimo, tu ka konomuisa onepa yikuavo yohutililo yi tu kuatisa oku linga ovina tu sukila oco tu tambule asumũlũho a Suku cilo, kuenda otembo ka yi pui.