Skip to content

Skip to table of contents

Akulu Vekongelo, va Kuãi Ongangu Yangombo va Velapo

Akulu Vekongelo, va Kuãi Ongangu Yangombo va Velapo

‘Wa kovongiwi. Momo, Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti, vu kuama volomãhi viaye.’—1 PET. 2:21.

1, 2. (a) Nda olomeme vi tatiwa ciwa vi kala ndati? (b) Momo lie omanu vo koloneke via Yesu va kalela ndolomeme ka vi kuete ungombo?

 OLOMEME vi sanjuka lika eci vi limbuka okuti, vi kuete ungombo o vi tata ciwa. Elivulu limue li lombolola eci catiamẽla koku tata olomeme li popia hati: “Nda ungombo o sia olomeme vusenge oco vi lie, pole, ka kapiko ovina vikuavo olomeme vi sukila, vi fetika oku vela, kuenda ka vi kala komuenyo otembo yalua.” Nda angombo va tata ciwa olomeme, ovio vi kala ciwa.

2 Cimuamue haico ci pita lakulu vekongelo okuti, nda va lava ciwa olomeme viosi, ci kuatisa vamanji vosi vekongelo. Ivaluka okuti, Yesu wa kuatela ohenda omanu vana va kala “ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mat. 9:36) Momo lie va kalela ndolomeme ka vi kuete ungombo? Momo, vana va kuata ocikele coku longisa Ocihandeleko ca Suku komanu, va enda oku ci linga lungangala, va lavisile vakuavo, kuenda va kala vakuambambe. Ovo, ka va ci lingile locimaho coku kuatisa omanu, pole, va enda oku kapa ‘ovilemo’ kapepe omanu.—Mat. 23:4.

3. Ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku ivaluka poku lava olomeme?

3 Koloneke vilo, akulu vekongelo va tambula ovikele vi kuete esilivilo lia velapo. Olomeme va kasi oku lava, viatiamẽla ku Yehova, kuenda ku Yesu okuti, eye ‘ungombo uwa.’ (Yoa. 10:11) Momo olomeme viaco, ‘via landiwa londando yimue ya velapo,’ Yesu a feta ‘losonde yaye.’ (1 Va Kor. 6:20; 1 Pet. 1:18, 19) Omo okuti o sole calua olomeme, wa eca omuenyo waye oco a vi yovole. Akulu vekongelo va sukila oku ivaluka okuti, va kasi oku songuiwa la Yesu Kristu okuti, eye ‘ungombo wa velapo wolomeme.’—Va Hev. 13:20.

4. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

4 Akulu vekongelo va sukila oku tata ndati olomeme? Vamanji vosi, va vetiyiwa oku ‘pokola ku vana va kuete ocikele coku va songuila.’ Omo liaco, akulu vekongelo va vetiyiwa oku yuvula ‘oku talisa ohali omanu vana Suku a tenda ndocipiñalo caye.’ (Va Hev. 13:17; tanga 1 Pet. 5:2, 3.) Akulu vekongelo poku tata olomeme va sukila ndati oku yuvula oku vi talisa ohali? Va pondola ndati oku tata ciwa olomeme okuti ka va vi kisika oku linga ovina ka vi likuata lolonumbi via Yehova?

‘AMBATELA OLOMEME PONETE’

5. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 40:​11, vi tu longisa nye catiamẽla ku Yehova?

5 Catiamẽla ku Yehova uprofeto Isaya wa popia hati: ‘O lisa ocunda caye ndungombo, ongolola otumeme vovoko aye, o tu ambatela ponete. O songuila lutate evi vi kasi lomãla.’ (Isa. 40:11) Olondaka evi vi lekisa okuti, Yehova wa siata oku kuatisa vana va hongua, kuenda vamanji vana va kasi oku liyaka lovitangi. Ndeci ungombo a likolisilako oku eca ovina olomeme vi sukila, cimuamue haico Yehova a siata oku linga okuti, eca ekuatiso afendeli vaye va sukila. Ndeci ungombo a lava ciwa omãla volomeme va citiwa ndopo loku va ambata ponete, Yehova okuti eye ‘Isia ukuahenda, o tu kuatisa poku liyaka lovitangi. Eye o tu ĩhavo ovina tu sukila eci tu liyaka lelambalalo.—2 Va Kor. 1:3, 4.

6. Omo okuti akulu vekongelo angombo vawa, va pondola ndati oku kuama ongangu ya Yehova?

6 Ukulu wekongelo o pondola oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Isietu wokilu! Eye, eca ku vamanji ovina va sukila, ndeci Yehova a siata oku linga. Nda wa limbuka okuti, vamanji va kasi oku liyaka lovitangi, eye eca lonjanga ekuatiso li sukiliwa, loku va vetiya oco va amameko loku pandikisa. (Olosap. 27:23) Ukulu wekongelo o sukila oku kuata ocituwa coku sapela ciwa la vamanji. Ndaño okuti ka litengi vovina via vamanji, pole, o kapako ovitangi a lete, kuenda vina a yeva. Kuenje, o sokiya otembo yoku eca ‘ekuatiso ku vamanji vana va hongua.’—Ovil. 20:35; 1 Va Tes. 4:11.

7. (a) Olomeme via Yehova via enda oku tatiwa ndati koloneke viuprofeto Esekiele la Yeremiya? (b) Nye tu pondola oku lilongisa catiamẽla ku Yehova ndomo a pisa angombo vana ka va pokuile kokuaye?

7 Konomuisa ovituwa viangombo vana, va pisiwa la Yehova. Koloneke viuprofeto Esekiele la Yeremiya, Yehova wa ecele olonumbi komanu va kuata ocikele coku lava olomeme, pole, ka va kuamele olonumbi viaco. Nda ungombo ka lavi ciwa ocunda, citava okuti yimue pokati kolomeme yi nyelẽla. Angombo vaco ka va endele oku kuatisa olomeme, pole, va enda ‘oku litekula ovo muẽle.’ (Esek. 34:7-10; Yer. 23:1) Ndeci Yehova Suku a pisa angombo vaco kosimbu, cimuamue haico a siata oku linga kasongui Vakristão vesanda koloneke vilo. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku limbuka ndomo va lava locisola ocunda ca Yehova.

‘NDA KU SILI ONGANGU YIWA’

8. Akulu vekongelo va pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu, poku lungula vamanji?

8 Omo okuti ka tualipuile, citava okuti vamanji vamue ka va kuata elomboloko liovina Yehova a yongola okuti, akulu vekongelo va vi tẽlisa. Citava okuti poku nõla onjila va yongola oku kuama, ka va kapiko olonumbi Viembimbiliya, ale va linga ovina vimue vi lekisa okuti, ka va kuete ukũlĩhĩso wa suapo. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga? Ovo va sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa epandi kolondonge viaye eci via kala oku lihoyisa oco vi limbuke omunu wa velapo Vusoma wa Suku. Omo liepandi Yesu a lekisa kolondonge viaye, wa amamako oku vi longisa kuenda oku eca kokuavo elungulo lioku lekisa umbombe. (Luka 9:46-48; 22:24-27) Yesu wa longisa olondonge viaye ndomo via sukilile oku lekisa umbombe, poku sukula kolomãhi viavo. Omo liaco, akulu vekongelo va sukilavo oku lekisa umbombe.—Tanga Yoano 13:12-15; 1 Pet. 2:21.

9. Ocituwa cipi Yesu a handeleka kovapostolo vaye okuti, oco va sukilile oku lekisa?

9 Ocisimĩlo ca Yesu catiamẽla kocikele coku kala ungombo, ca litepa leci Tiago la Yoano va kuata. Momo, va pinga ku Yesu oco va kale pomangu ya velapo Vusoma. Pole, Yesu wa pisa olondonge omo liocituwa via lekisa, kuenje, wa vi sapuila hati: ‘Wa kũlĩhi ciwa okuti, olombiali via vakualofeka via viala omanu, kuenda asongui vavo va kuete unene woku viala omanu. Pole, ko ka kuami ongangu yavo. Puãi, u o yongola oku velapo pokati kene, a linge upika wene.’ (Mat. 20:25, 26) Ovapostolo va sukilile oku yuvula ocituwa coku ‘talisa ohali vamanji’ loku va kisika oku linga ovina ovo va tuma.

10. Yesu o yongola okuti akulu vekongelo va tata ndati ocunda ca Yehova? Ongangu yipi Paulu a sila kakulu vekongelo catiamẽla kondaka yaco?

10 Yesu o yongola okuti, akulu vekongelo va lava ocunda ndeci a lingile kosimbu. Ovo, va sukila oku lekisa onjongole yoku va kuatisa, kuenda oku yuvula oku va tumila ovina ka via sungulukile. Upostolo Paulu wa lekisa umbombe poku sapela lakulu vekongelo vo ko Efeso, poku va sapuila hati: ‘Ene muẽle wa kũlĩhi ndeci nda kala lene tunde eteke liatete nda liatela kongongo yo Asia. Wa moli ndomo nda lekisa umbombe poku kala upika wa Suku.’ Upostolo Paulu wa yonguile okuti, akulu vekongelo va lekisa umbombe poku kuatisa vamanji. Eye wa popia hati: ‘Kovina viosi ndo lekisi okuti, koku talavaya oko ku tunda coku kuatisa laco vana va hongua.’ (Ovil. 20:18, 19, 35) Paulu wa sapuila Akristão vekongelo lio Korindo hati, ka kalele cime cekolelo liavo. Pole, wa lekisa umbombe poku talavaya lavo, oco va kuate esanju. (2 Va Kor. 1:24) Omo liaco, Paulu wa sila ongangu yiwa kakulu vekongelo yoku lekisa umbombe koloneke vilo, kuenda oku likolisilako oku tẽlisa ovikele viavo.

‘KAKATELA KONDAKA YOCILI’

11, 12. Ukulu wekongelo o pondola oku kuatisa ndati manji umue oku nõla onjila ya sunguluka?

11 Ukulu wekongelo o sukila ‘oku kakatela kondaka yocili koku longisa kuaye.’ (Tito 1:9) Pole, o sukila oku ci linga ‘lumbombe.’ (Va Gal. 6:1) Eye, ka kisika vamanji oku linga ovina ndomo a yongola, pole, o sokolola lutate olondaka vi vetiya utima wavo. Ukulu wekongelo poku kuatisa manji umue oco a nõle onjila ya sunguluka, o sukila oku u sapuila olonumbi vimue Viembimbiliya, ale oku u lekisa ocipama cimue ci sangiwa valivulu etu. O pondola oku kuatisa manji oku sokolola lutate onjila a yongola oku kuama, oco ka ka nyõle ukamba waye la Yehova. Ukulu wekongelo o sukilavo oku vetiya manji oku limbuka esilivilo lioku kuama olonumbi via Suku poku likutilila, osimbu ka nõlele onjila a yongola oku kuama. (Olosap. 3:5, 6) Noke yoku sapela la manji yaco, ukulu wekongelo ecelela okuti, eye o nõla onjila a yongola oku kuama.—Va Rom. 14:1-4.

12 Olonumbi akulu vekongelo va siata oku kuama, vi tunda Vembimbiliya. Omo liaco, poku eca alungulo ku ­vamanji, va sukila oku kuama ciwa olonumbi Viembimbiliya. Nda va ci linga, ci va kuatisa oku yuvula oku linga ovina ka vi likuata lolonumbi via Yehova. Ovo va kuete lika ocikele coku songuila vamanji, pole, omunu lomunu o sukila oku nõla lutate onjila a yongola oku kuama, oco ka ka kuate ovitangi kovaso a Yehova kuenda ku Yesu.—Va Gal. 6:5, 7, 8.

‘LEKISA ONGANGU YIWA KOCUNDA’

Akulu vekongelo va kuatisa epata liavo oku lipongiya oco va ende kupange woku kunda (Tala ocinimbu 13)

13, 14. Kovina vipi akulu vekongelo va sukila oku lekisa ongangu yiwa ku vamanji?

13 Upostolo Petulu noke yoku lungula akulu vekongelo oco va yuvule ‘oku talisa ohali vamanji,’ wa va vetiya oku ‘lekisa ongangu yiwa vekongelo.’ (1 Pet. 5:3) Akulu vekongelo va pondola ndati oku lekisa ongangu yiwa kocunda ca Yehova? Tu kũlĩhĩsi ovina vivali manji umue o yongola ‘oku kala ukulu wekongelo’ a sukila oku lekisa. Eye o sukila oku kala ‘ukualondunge’ okuti, ‘o songuila ciwa onjo yaye.’ Nda ukulu wekongelo o kuete epata, o sukila oku lekisa ongangu yiwa poku li songuila. “Nda omunu ka tẽla oku songuila onjo yaye, o lava ndati ekongelo lia Suku?” (1 Tim. 3:1, 2, 4, 5) Nda manji umue o yongola oku kala ukulu wekongelo, o sukila oku kuata elomboloko liasuapo liolonumbi Viembimbiliya, kuenda oku kũlĩha ndomo a pondola oku vi kapako. Eye o sukilavo oku lekisa esunguluko poku kuatisa vamanji oku tetulula ovitangi. Nda vamanji va limbuka okuti akulu vekongelo va lekisa ovituwa via sunguluka, ci va vetiya oku kolela kokuavo.

14 Akulu vekongelo va sukila oku lekisa ongangu yiwa poku likolisilako oku kunda olondaka viwa, ndeci Yesu a linga. Eci Yesu a kala palo posi, wa velisilepo upange woku kunda olondaka viwa Viusoma, kuenda wa vetiya olondonge viaye oku amamako oku linga upange waco. (Mar. 1:38; Luka 8:1) Koloneke vilo, vamanji va siatavo oku vetiyiwa poku talavaya lakulu vekongelo kupange woku kunda. Ovo, va siata oku limbuka ombili akulu vekongelo va lekisa kupange woku kunda, kuenda oku kuama ongangu yavo yoku longisa omanu! Ndaño okuti akulu vekongelo va kuete ovopange alua, pole, ombili va lekisa kupange woku kunda olondaka viwa, yi vetiyavo vamanji oku kuama ongangu yavo. Akulu vekongelo va pondolavo oku lekisa ongangu yiwa poku pongiya ovipama violohongele, oku eca atambululo, kuenda oku linga ovopange akuavo, oku kongelamo oku yelisa Onjango Yusoma.—Va Efe. 5:15, 16; tanga Va Heveru. 13:7.

Akulu vekongelo va lekisa ongangu yiwa kupange woku kunda (Tala ocinimbu 14)

‘KUATISA AVA VA HONGUA’

15. Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku nyula vamanji?

15 Ungombo uwa, o sakalala calua eci a limbuka okuti, omeme yimue ya hongua ale yi vela. Cimuamue haico akulu vekongelo va sukila oku linga poku eca ekuatiso ku vamanji vana va liyaka lovitangi ale oku kuatisa vana va hongua. Vamanji vana va kuka, lava va vela, ndaño okuti va sukila oku va lingilako ovopange amue, pole, va sukilavo oku vetiyiwa lolonumbi via Yehova. (1 Va Tes. 5:14) Amalẽhe vekongelo, va sukilavo ekuatiso, omo lioku li yaka ‘loloñeyi viamalẽhe.’ (2 Tim. 2:22) Omo liaco, akulu vekongelo va kuete ocikele coku nyula vamanji loku yevelela ovitangi va liyaka lavio, kuenda oku va kuatisa lalungulo a sangiwa Vembimbiliya. Nda va eca lonjanga olonumbi vamanji va sukila, ci va kuatisa oku tetulula ovitangi, osimbu handi ka via li vokiyile.

16. Nda akulu vekongelo va limbuka okuti manji umue o kuete ovitangi, nye va sukila oku linga?

16 Nda vekongelo muli manji umue o kuete ovitangi okuti ukamba waye la Yehova u kasi kohele, nye a sukila oku linga? Tiago wa pula hati: ‘Pokati kene pali umue o vela? A kovonge akulu vekongelo kuenje vo likutilila loku u sieketa lulela vonduko ya Yehova. Kuenje ohutililo yekolelo yi popela u o vela, kuenje Yehova u pindula, kuenda, nda wa linga akandu u wecela.’ (Tia. 5:14, 15) Citava okuti manji umue o kuete ovitangi ‘ka sandiliya ekuatiso kakulu vekongelo.’ Pole, nda va limbuka ocitangi caco, va sukila oku u kuatisa lonjanga. Nda va likutilila kumue la vamanji va kuete ovitangi loku eca ekuatiso va sukila, va lekisa okuti, angombo vawa kuenda va vetiya vamanji oco va amameko oku vumba Suku lesanju.—Tanga Isaya 32:1, 2.

17. Nda akulu vekongelo va kuama ongangu ‘yungombo wa velapo,’ onima yipi tu tambula?

17 Ovina viosi akulu vekongelo va linga vocisoko ca Yehova, va kuama ongangu ya Yesu Kristu okuti, ‘eye ungombo wa velapo.’ Ekuatiso akulu vekongelo va eca, li pamisa ekolelo lia vamanji, oco va amameko oku fendela Yehova. Omo liaco, tu eca olopandu kakulu vekongelo va siata oku tu kuatisa locisola, kuenda tu ecavo olopandu ku Yehova, momo eye Ungombo wa velapo.