Ceci Ci Kuatisa Apata Oku Kala Lesanju

Ceci Umue Pokati Kolohueli a Sukila Ekuatiso Liavelapo

Ukãi umue o tukuiwa hati Nancy, wa popia ndoco: “Tunde eci olondotolo via ndi sapuila okuti ñuete uvei umue u kavisa etimba liosi (síndrome da fadiga crônica), ulume wange wa fetika oku tekula epata lika liaye. Pole, lalimue eteke a ndi sapuilile olombongo tu kuete. Momo lie ka ndi sapuilileko? Ndi sima okuti olombongo vietu via kala vitito, kuenje wa sokolola okuti nda wa ndi sapuilako ndi yokoka calua.” a

OCILI okuti volohuela mũli ovitangi vialua, capiãla enene eci umue pokati kolohueli a kuatiwa luvei u tumala otembo yalua. b Ove hẽ, o kasi oku tata ukuanjo yove ombeyi? Nda oco, li pula ndoco: ‘Nye ndi sukila oku linga nda oku vela kuaye kua li vokiya? Anyamo añami ndi ka amamako oku u tata, loku linga ovopange osi ndeci, oku teleka okulia, oku yelisa vonjo, lupange woku sanda eteku? Momo lie ndi simĩla okuti ñuete ekandu omo lioku kuata uhayele?’

Nda ove uhueli kuenje o kasi oku vela, citava okuti o lipula ndoco: ‘Ndi li sumbila ndati nda si tẽla vali oku tẽlisa ovikele viange? Ukuanjo yange hẽ, wa tema lame omo liuvei wange? Anga hẽ, kaliye esanju lietu lia pua?’

Ci sumuisa calua omo okuti, olohueli vimue via siata oku nyõla olohuela eci umue pokati kavo a kuatiwa luvei ka u kuete esaku. Pole, eci ka ci lomboloka okuti olohuela viove vi ka nyõliwavo.

Olohueli vialua, via siata oku amamako oku pamisa olohuela viavo ndaño lovitangi vioku vela. Konomuisa eci ca pita la Yoshiaki, lukãi waye Kazuko. Yoshiaki wa kuatiwa luvei umue wo voluongo kuenje ka ponduile vali oku li senga. Kazuko wa popia hati: “Ulume wange o sukila ekuatiso kovina viosi. Omo lioku u kuatisa calua, osingo yange, lapepe, kuenda ovoko, a fetika oku ndi vala calua, kuenje nda siatavo oku endaenda kosipitali. Olonjanja vimue, ndi yeva ekavo lialua.” Ndaño lovitangi viaco, Kazuko wa amisako hati: “Olohuela vietu via siata oku pamisiwa calua.”

Oco hẽ, nye ci kuatisa epata oku amamako lesanju ndaño lovitangi? Vana va kuete uhayele  wa suapo lesanju volohuela viavo, va tenda uvei wohueli yavo ndocingumba ceya oku nyana esanju vepata. Momo eci umue pokati kolohueli a kuatiwa luvei, vosi yavo va tala ohali. Elitokeko li kasi pokati kolohueli, lia lekisiwa ciwa kelivulu Liefetikilo 2:24, hati: “Ulume o sia isiaye la inaye hã ha litokeka lukãi waye, kuenje va linga etimba limuamue.” Omo liaco, eci umue pokati kolohueli a kuatiwa loku vela, va sukila oku li kuatisa pokati oco va yule ocitangi caco.

Ovolandu a siata oku lekisa okuti, olohueli vina vi amamako lukamba wavo ndaño loku vela, va tẽla oku pandikisa kovitangi. Olohueli vina via loñoloha via kũlĩha okuti vi sukila oku kuama olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Kũlĩhĩsa olonumbi vitatu vi kuãimo.

Li Sumbili Pokati

Elivulu Liukundi 4:9 li popia hati: “Vavali kumuamue va velapo.” Momo lie? Momo kocinimbu 10 ku popia hati: “Nda [umue o] kupuka ukuavo o pindula ukuavo.” Ove hẽ, o tẽla ‘oku pindula ukuanjo yove’ lolondaka vielembeleko?

Anga hẽ, o kasi oku kũlĩhĩsa ndomo vu pondola oku li kuatisa pokati? Yong, okuti ukãi waye o kuete uvei wociteyateya, wa popia hati: “Olonjanja viosi ndi sokolola eci ukãi wange a sukila. Eci njeva enyona, ndi sima okuti eye o yevitevo enyona. Eci ngenda kosamua loku mõla ovina via posoka, mũlisa ukãi wange nda o yongolavo oku vi tala. Tu talela kumosi ohali loku amamako oku pandikisa.”

Nda ove o kasi oku kuatisiwa lohueli yove, kuli hẽ ovina vimue ekalo liove li ku ecelela oku linga? Nda oco, sanjukila epondolo liaco, momo ci kuatisa ohueli yove oku amamako lupange waye.

Ku ka kuate ovisimĩlo viokuti wa kũlĩha ciwa ndomo o kuatisa ohueli yove, pole, u pulisa ovina eye a yongola oku u lingila. Nancy, wa tukuiwa kefetikilo, wa sapuila ulume waye esumuo a yeva eci a limbuka okuti ko sapuilileko olombongo va kuete. Cilo, ulume waye wa siata oku likolisilako oku sapela laye ovina viosi viatiamẽla komuenyo wepata.

SETEKA NDOCO: Soneha ovina vimue ohueli yove yi pondola oku linga oco yi leluise upange wove. Ohueli yove yi sonehevo ovina a sokolola. Noke omunu lomunu a tange eci ukuavo a soneha, loku sokolola onumbi yimue ale vivali u pondola oku kuama.

Lingi Esokiyo Lia Leluka

Soma Salomone, wa soneha hati: “Ovina viosi vi kuete uvo wavio.” (Ukundi 3:1) Omo liaco, ka ca lelukile oku linga esokiyo liwa, momo uvei u pondola oku tateka esokiyo liovopange epata. Nye o sukila oku linga oco o kuate esokiyo lia leluka?

Ko ka sapeli calua catiamẽla kovitangi vioku vela. Kuli hẽ ovina vimue u pondola oku linga cilo ndeci wa lingaili eci wa kuateli uhayele vepata? Nda ka kuli, ovina vipi viokaliye vu pondola oku seteka? Seteki oku li tangela olondaka vimue, ale oku lilongisa elimi likuavo. Oku lingila kumuamue ovina vimue, ci pamisa olohuela viene kuenda ci vokiya esanju vepata.

Ocina cikuavo ci pondola oku ku kuatisi, oku kuata ukamba la vakuene. Embimbiliya kelivulu Liolosapo 18:1, li popia hati: “U wa liamuha la vakuavo o li sandaila ovina viaye muẽle, ha funguila cosi ca sunguluka.” Ove hẽ o tẽla oku limbuka ovitangi vi iyilila koku liamuha la vakuene? Oku kuata ukamba la vakuene olonjanja viosi, ci ku kuatisa oku kuata esanju kuenda ovisimĩlo viwa. Momo lie ku lalekela vakuene oco va ku nyule?

Olonjanja vimue, ka ca lelukile oku linga esokiyo lia sunguluka poku tata ohueli yi vela. Vamue va talavaya calua kuenje, vokuenda kuotembo va nyõlavo uhayele wavo.  Noke, ka va kuata vali epondolo lioku eca ekuatiso kohueli yavo. Omo liaco, nda o kasi oku tata ohueli yove okuti ombeyi, ku ka sepule ovina a sukila. Sanda otembo yoku u lembeleka. c Vamue va siata oku limbuka esilivilo lioku sapela catiamẽla kovitangi viavo lekamba limue va kolela, okuti layevo ulume ale ukãi.

SETEKA NDOCO: Soneha ovitangi wa siata oku liyaka lavio poku tata ohueli yove. Noke, konomuisa olonjila o pondola oku kuama oco o tẽle oku yula ovitangi viaco, ale oku pandikisa lavio. Ku ka sakalale enene lovitangi viaco pole, li pula ndoco: ‘Onjila yipi ya leluka ndi sukila oku kuama oco mandikise lovitangi viaco?’

Kuata Ovisimĩlo Via Sunguluka

Embimbiliya li tu lungula hati: “Ku ka pule huti, Ci kasi ndati okuti oloneke viosiahũlu via velapo okuti oloneke vilo vi sule?” (Ukundi 7:10) Omo liaco, yuvula oku tiamisila lika utima kovitangi viove. Ivaluka okuti voluali lulo, ka muli esanju lia suapo. Sanjukila ekalo liomuenyo wove kuenda linga ovina o tẽla.

Nye ci pondola oku vu kuatisi konepa eyi? Sapeli eci catiamẽla kasumũlũho vu kuete. Sanjukila uhayele o kuete ndaño utito. Kuati ovimãho vimue kuenda sandiliyi onjila yoku vi tẽlisa.

Shoji kumue lukãi waye Akiko, va kuata onima yiwa poku kuama olonumbi evi. Eci olondotolo via sapuila Akiko hati o kuete uvei wo fibromialgia, va liwekapo oku talavaya kupange Wukundi wotembo yosi. Anga hẽ va sumuĩle calua? Va yeva esumuo vokuenda kuotembo yimue. Pole, Shoji wa imba onumbi hati: “Ku ka sumue calua omo lioku sokolola okuti ku pondola vali oku linga ovina wa lingaile. Kuata ovisimĩlo via sunguluka. Ndaño vu kuete elavoko liokuti eteke limue vu ka kuata vali uhayele uwa, sanjukili ekalo liene cilo. Ame, nda tiamisila lika utima kukãi wange kuenda oku u kuatisa.” Omo liaco, nda ohueli yove yi sukila ekuatiso liavelapo, olonumbi evi, vi pondola oku ku kuatisa.

[Atosi pombuelo yamẽla]

[Okakasia kemẽla 20]

LI PULA NDOCO . . .

Nye ame kumue lukuanjo yange tu sukila oku linga cilo?

▪ Sapeli calua catiamẽla koku vela

▪ Ko ka sapeli calua catiamẽla koku vela

▪ Ko ka yokoki

▪ Li sumbili pokati

▪ Li kapiko ndaño lekambo liuhayele

▪ Kuati ukamba la vakuene

▪ Kuati ovimãho vimuamue

[Elitalatu kemẽla 20]

Oco wamamiko lesanju, lingili kumosi olomapalo