Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Edzisani Tshivhindi Na U Ṱalukanya Ha Yesu

Edzisani Tshivhindi Na U Ṱalukanya Ha Yesu

“Naho ni songo vhuya na mu vhona, ni a mu funa. Naho ni songo mu lavhelesa zwino, ni na lutendo khae.”—1 PETRO 1:8.

1, 2. (a) Ri nga wana hani vhutshilo vhu sa fheli? (b) Ndi mini zwine zwa nga ri thusa u dzula ro livhisa ṱhogomelo kha lwendo lwashu?

MUSI ri tshi vha Vhakriste, zwi tou nga ri khou fara lwendo. Arali ra dzula ri tshi fulufhedzea kha Mudzimu, lwendo lwashu lu ḓo vha lu bvelelaho nahone ri nga tshila tshoṱhe. Yesu o ri: “Ane a konḓelela u swika vhufheloni ndi ene ane a ḓo tshidzwa.” (Mateo 24:13) Vhukuma, u itela u ṱhaphudza lwendo lwashu, ri fanela u dzula ri tshi fulufhedzea kha Mudzimu u swika “vhufheloni,” hu sa londwi uri ndi vhufhelo ha vhutshilo hashu kana ha ḽino shango ḽivhi. Fhedzi ri fanela u ṱhogomela uri ri si thithiswe nga ḽino shango. (1 Yohane 2:15-17) Ri nga dzula hani ro livhisa ṱhogomelo kha lwendo lwashu?

2 Yesu o ri vhetshela tsumbo yavhuḓi. Nga u guda zwine Bivhili ya zwi amba nga ha lwendo lwa Yesu, kana nḓila ya vhutshilo hawe, ri nga guda zwine a vha zwone. Ri ḓo mu funa na u vha na lutendo khae. (Vhalani 1 Petro 1:8, 9.) Muapostola Petro o amba uri Yesu o ri vhetshela tsumbo ine ra fanela u i tevhela nga vhuronwane. (1 Petro 2:21) Arali ra edzisa tsumbo ya Yesu nga vhuronwane, ri ḓo kona u konḓelela u swika vhufheloni. * (Sedzani ṱhaluso i re magumoni a siaṱari.) Kha thero yo fhiraho, ro guda nḓila ine ra nga edzisa ngayo u ḓiṱukufhadza na vhulenda ha Yesu. Kha ino thero, ri ḓo guda nḓila ine ra nga edzisa ngayo tshivhindi na u ṱalukanya hawe.

YESU U NA TSHIVHINDI

3. Tshivhindi ndi mini, nahone ri nga vha hani natsho?

3 Tshivhindi ndi maḓipfele ane a nga ri khwaṱhisa na u ri thusa u konḓelela vhuleme. Tshivhindi tshi dovha tsha ri thusa u imela ngoho. Tshi nga ri thusa u dzula ro dzika na u fulufhedzea kha Mudzimu musi ro sedzana na milingo. Tshivhindi tshi tshimbidzana na u ofha, fulufhelo na lufuno. Nga nḓila-ḓe? Musi ri tshi ofha u sinyusa Mudzimu, ri nga si ofhe vhathu. (1 Samuele 11:7; Mirero 29:25) U vha na fulufhelo kha Yehova zwi ri thusa u livhisa ṱhogomelo kha vhumatshelo hashu hu si kha milingo ine ra sedzana nayo. (Psalme ya 27:14) Lufuno lu si na tseḓa lu ri ṱuṱuwedza u sumbedza tshivhindi naho ri tshi tovholwa. (Yohane 15:13) Ri vha na tshivhindi nga u fulufhela Mudzimu na u edzisa Murwa wawe.—Psalme ya 28:7.

4. Yesu o sumbedza hani u vha na tshivhindi musi e thembeleni? (Sedzani tshifanyiso tsha u thoma.)

4 Musi Yesu e na miṅwaha ya 12, o sumbedza u vha na tshivhindi e ‘thembeleni o dzula vhukati ha vhagudisi.’ (Vhalani Luka 2:41-47.) Vhenevho vhagudisi vha vhurereli vho vha vha tshi ḓivha Mulayo wa Mushe zwavhuḓi, fhedzi vho vha vha tshi dovha vha ḓivha na sialala ḽa Vhayuda. Ḽeneḽo sialala ḽo ita uri zwi konḓe u thetshelesa Mulayo. Fhedzi Yesu ho ngo tendela nḓivho yavho i tshi mu thivhela u amba. O vha a sa ofhi. O bvela phanḓa a tshi “vha vhudzisa.” Vhukuma, Yesu ho ngo vha vhudzisa mbudziso dzine dza anzela u vhudziswa nga mutukana muṱuku. Nṱhani hazwo, ri nga humbula musi a tshi khou vhudzisa mbudziso dzi konḓaho dze dza ita uri vhenevho vhagudi vha livhise ṱhogomelo khae na u humbula. Nahone arali vhagudisi vho lingedza u vhudzisa Yesu mbudziso dzine dza nga vusa khani, vho kundelwa. Vhoṱhe vhe vha vha vho thetshelesa, u katela na vhagudisi vho mangadzwa “nga nḓila ine a pfesesa ngayo na nga phindulo dzawe.” Vhukuma, Yesu o imela ngoho ine ya wanala Ipfini ḽa Mudzimu nga tshivhindi!

5. Yesu o sumbedza hani u vha na tshivhindi musi e vhuḓinḓani?

5 Musi Yesu e vhuḓinḓani, o sumbedza u vha na tshivhindi nga nḓila dzo fhamba-fhambanaho. Sa tsumbo, o sumbedza vhathu uri vharangaphanḓa vha vhurereli vha khou vha xedza nga pfunzo dzavho dza mazwifhi. (Mateo 23:13-36) Zwiṅwe hafhu, Yesu ho ngo tenda u fhurwa nga shango. (Yohane 16:33) O bvela phanḓa a tshi huwelela hu sa londwi u hanedzwa. (Yohane 5:15-18; 7:14) Nahone nga tshivhindi o kunakisa thembele luvhili, nga u pandela vhe vha vha vha tshi khou tshinya vhurabeli ha ngoho henefho.—Mateo 21:12, 13; Yohane 2:14-17.

Yesu o vhudza khothe khulwane ya Vhayuda nga tshivhindi uri u Kristo na uri u Murwa wa Mudzimu

6. Yesu o sumbedza hani u vha na tshivhindi nga ḓuvha ḽawe ḽa u fhedza e kha ḽifhasi?

6 Kha ri ṱolisise nḓila ye Yesu a sumbedza ngayo tshivhindi nga ḓuvha ḽawe ḽa u fhedza e kha ḽifhasi. Yesu o vha a tshi ḓivha zwine zwa ḓo itea musi Yudasi a tshi mu fheṱa. Naho zwo ralo, nga tshilalelo tsha Paseka, Yesu o vhudza Yudasi a ri: “Zwine wa khou zwi ita, zwi ite nga u ṱavhanya.” (Yohane 13:21-27) Nga zwenezwo, musi e tsimuni ya Getsemane, nga tshivhindi Yesu o ḓibvisela khagala kha maswole e a vha o ḓa u mu fara. Naho vhutshilo hawe ho vha vhu khomboni, o tsireledza vhafunziwa vhawe nga u vhudza maswole uri: “Litshani avha vha ṱuwe.” (Yohane 18:1-8) Musi khothe khulwane ya Vhayuda i tshi mu vhudzisa, Yesu o amba nga tshivhindi uri u Kristo na uri u Murwa wa Mudzimu. O vha a sa ofhi, naho tshifhe muhulu o vha a tshi ṱoḓa nḓila ya u mu vhulaha. (Marko 14:60-65) Yesu o dzula a tshi fulufhedzea kha Mudzimu nahone a fa kha danda ḽa tshengedzo. Musi a tshi fema lwa u fhedza, o ṱavha mukosi a ri: “Zwo ḓadzea!”—Yohane 19:28-30.

EDZISANI TSHIVHINDI TSHA YESU

7. Vhaswa, ni ḓipfa hani nga u vha muṅwe wa Ṱhanzi dza Yehova, nahone ni nga sumbedza hani uri ni na tshivhindi?

7 Ri nga edzisa hani tshivhindi tsha Yesu? Tshikoloni. Vhaswa, ni sumbedza u vha na tshivhindi musi ni tshi vhudza vhane na dzhena navho tshikolo na vhaṅwe uri ni muṅwe wa Ṱhanzi dza Yehova. Nga yeneyi nḓila, ni vha ni tshi khou ḓirwa khana nga u vhidzwa nga dzina, Yehova, naho zwenezwo zwi tshi amba uri vhaṅwe vha ḓo ni sea. (Vhalani Psalme ya 86:12.) Vhaṅwe vha nga ṱoḓa uri ni tende kha pfunzo ya uri zwithu zwo sokou bvelela. Fhedzi ni nga tenda uri zwine Bivhili ya zwi amba nga ha tsiko ndi ngoho. Ni nga shumisa bugwana The Origin of Life—Five Questions Worth Asking u itela u fhindula vhane vha ṱoḓa u ḓivha “tshiitisi tsha fulufhelo ḽine na vha naḽo.” (1 Petro 3:15) Nga zwenezwo, ni ḓo ḓipfa no fushea nga u ḓivha uri ni imela ngoho ya Bivhili nga tshivhindi!

8. Ri na tshiitisi tshifhio tsha u huwelela nga tshivhindi?

8 Vhuḓinḓani hashu. Sa Vhakriste vha vhukuma, ri fanela u dzula ri ‘tshi amba nga tshivhindi tshe ra ṋewa nga maanḓa a Yehova.’ (Mishumo 14:3) Ndi ngani ri tshi nga huwelela nga tshivhindi? Tsha u thoma, ri a ḓivha uri zwine ra zwi huwelela zwi bva Bivhilini. Ndi ngoho. (Yohane 17:17) Tsha vhuvhili, “ri vhashumisani na Mudzimu,” nahone o ri ṋea muya wawe mukhethwa u itela u ri thusa. (1 Vhakorinta 3:9; Mishumo 4:31) Tsha vhuraru, ri funa Yehova na vhathu, nga zwenezwo ri a ṱuṱuwedzea u ita zwoṱhe zwine ra nga kona u itela u vhudza vhaṅwe nga ha mafhungo maḓifha. (Mateo 22:37-39) A ri nga litshi u huwelela ngauri ri na tshivhindi. Ro ḓiimisela u funza ngoho kha vhathu vho ‘swingiswaho,’ kana vho fhurwaho nga vharangaphanḓa vha vhurereli. (2 Vhakorinta 4:4) Ri ḓo bvela phanḓa ri tshi huwelela mafhungo maḓifha naho vhaṅwe vha tshi landula mulaedza washu kana u ri tovhola.—1 Vhathesalonika 2:1, 2.

9. Ri nga sumbedza hani tshivhindi musi ro sedzana na milingo?

9 Musi ri tshi sedzana na milingo. Musi ri tshi fulufhela Mudzimu, u ḓo ri ṋea fulufhelo na tshivhindi zwine ra zwi ṱoḓa u itela u konḓelela vhuleme. Musi ro felwa nga ane ra mu funa, ri a lila, fhedzi a ri fulufhuwi. Ri na vhungoho ha uri “Mudzimu wa u khuthadza hoṱhe” u ḓo ri khwaṱhisa. (2 Vhakorinta 1:3, 4; 1 Vhathesalonika 4:13) Arali ri tshi khou lwala kana ro huvhala, ri pfa vhuṱungu, fhedzi ri iledza ngalafho iṅwe na iṅwe ine i si takadze Mudzimu. (Mishumo 15:28, 29) Arali ro tsikeledzea, “mbilu dzashu dzi . . . nga ri vhona mulandu,” fhedzi a ri laṱeli thaula. Ri fulufhela Yehova ane a “sendela [k]ha vha dzimbilu dzo vunḓekanaho.” * (Sedzani ṱhaluso i re magumoni a siaṱari.)—1 Yohane 3:19, 20; Psalme ya 34:18.

YESU U A ṰALUKANYA

10. U ṱalukanya ndi mini nahone Mukriste ane a ṱalukanya u amba na u ita zwithu nga nḓila-ḓe?

10 U ṱalukanya ndi vhukoni ha u pfesesa zwithu zwo lugaho na zwi songo lugaho na u khetha u ita zwo lugaho. (Vhaheberu 5:14) Mukriste ane a ṱalukanya u dzhia phetho dzi khwaṱhisaho vhushaka hawe na Mudzimu. U ita vhungoho ha uri ha ambi maipfi ane a vhaisa vhaṅwe. Nṱhani hazwo, u takadza Yehova ngauri u amba maipfi ane a thusa vhaṅwe. (Mirero 11:12, 13) Ha “fheli mbilu.” (Mirero 14:29) U “fara ya u luga,” zwine zwa amba uri u dzhia phetho dzavhuḓi vhutshiloni. (Mirero 15:21) Ri nga guda hani u ṱalukanya? Ri fanela u guda Ipfi ḽa Mudzimu na u shumisa zwine ra zwi guda. (Mirero 2:1-5, 10, 11) Ri nga dovha ra guda na u edzisa tsumbo yavhuḓi ya Yesu ya u ṱalukanya.

11. Yesu o sumbedza hani u ṱalukanya musi a tshi amba?

11 Yesu o sumbedza u ṱalukanya kha zwoṱhe zwe a zwi amba na zwe a zwi ita. Maambele awe. Musi a tshi huwelela mafhungo maḓifha, Yesu o shumisa maipfi a vhuthu nahone zwenezwo zwo mangadza vhathetshelesi vhawe. (Mateo 7:28; Luka 4:22) Kanzhi o vha a tshi vhala kana a redza Ipfini ḽa Mudzimu. O vha a tshi ḓivha zwavhuḓi maṅwalo ane a fanela u a shumisa kha vhuimo vhuṅwe na vhuṅwe. (Mateo 4:4, 7, 10; 12:1-5; Luka 4:16-21) Zwiṅwe hafhu, vhathu vhe vha pfa Yesu a tshi ṱalutshedza Maṅwalo vho kwamea vhukuma nga maipfi awe. Musi Yesu o no vuswa, o amba na vhaapostola vhavhili musi vhe nḓilani ya u ya Emausi. O ṱalutshedza zwine maṅwalo a ambaho nga hae a amba zwone. Nga murahu vhaapostola vhawe vho ri: “Naa mbilu dzashu dzo vha dzi sa khou swa musi a tshi khou amba na riṋe nḓilani, musi a tshi khou ri ṱalutshedza Maṅwalo?”—Luka 24:27, 32.

12, 13. Ndi ifhio tsumbo ye ya sumbedza uri Yesu o vha a sa fheli mbilu nahone a tshi pfesesa?

12 Maḓipfele awe na mavhonele awe. U ṱalukanya ho thusa Yesu u “sa fhel[a] mbilu.” (Mirero 15:18) O kona u langa maḓipfele awe nahone o vha o “vuḓa.” (Mateo 11:29) Yesu o vha a sa fheleli mbilu vhafunziwa vhawe hu sa londwi vhukhakhi havho. (Marko 14:34-38; Luka 22:24-27) O dzula o dzika naho o vha a songo farwa zwavhuḓi.—1 Petro 2:23.

13 U ṱalukanya ho thusa Yesu uri a pfesese. O vha a tshi pfesesa zwine Mulayo wa Mushe wa amba zwone, zwenezwo zwo kwama nḓila ine a fara ngayo vhathu. Sa tsumbo, humbulani nga ha mufumakadzi we a vha o “farwa nga vhulwadze ha u shuluwa malofha.” (Vhalani Marko 5:25-34.) Mufumakadzi o fhira vhukati ha gogo, a fara nguvho ya Yesu nahone a fhola. U ya nga Mulayo, o vha a songo kuna, o vha a songo fanela u kwama vhathu. (Levitiko 15:25-27) Fhedzi Yesu ho ngo amba nga nḓila i si ya vhuthu. Ndi ngani? Ngauri o vha a tshi pfesesa pfaneleo dzi ngaho “khathutshelo na u fulufhedzea” dze dza vha dzi dza ndeme vhukuma u fhira u thetshelesa Mulayo nga ho fhelelaho. (Mateo 23:23) Nga vhuthu Yesu o ri: “Ṅwana’nga, lutendo lwau lwo u fhodza. Ṱuwa nga mulalo, nahone u fhole vhulwadze hau.” Yeneyo ndi tsumbo yavhuḓi lungafhani ya u ṱalukanya ye ya ṱuṱuwedza Yesu uri a sumbedze vhuthu!

14. Yesu o khetha u ita mini nahone o dzula hani o livhisa ṱhogomela vhuḓinḓani hawe?

14 Matshilele awe. Yesu o sumbedza u ṱalukanya nga nḓila ye a tshila ngayo. O khetha vhuḓinḓa sa buḓo ḽawe. (Luka 4:43) Zwiṅwe hafhu, Yesu o dzhia phetho dze dza mu thusa u livhisa ṱhogomelo kha wonoyu mushumo wawe na u u khunyeledza. Sa tsumbo, o leludza vhutshilo hawe u itela u shumisa tshifhinga tshawe na nungo vhuḓinḓani. (Luka 9:58) O vha a tshi zwi ḓivha uri zwo vha zwi tshi ṱoḓea u gudisa vhaṅwe uri vha bvele phanḓa na mushumo wa u huwelela musi o no fa. (Luka 10:1-12; Yohane 14:12) Nahone o fulufhedzisa vhafunziwa vhawe uri u ḓo vha thusa vhuḓinḓani “u swika vhufheloni ha ano maitele a zwithu.”—Mateo 28:19, 20.

EDZISANI U ṰALUKANYA HA YESU

U ṱalukanya zwi ri thusa u pfesesa zwine vhathu vha zwi ṱoḓa na u khetha zwine ra zwi amba nga vhuronwane (Sedzani phara 15)

15. Ri nga sumbedza hani u ṱalukanya kha maambele ashu?

15 Ri nga edzisa hani u ṱalukanya ha Yesu? Maambele ashu. Musi ri tshi amba na vhahashu vha tshinnani na vha tshisadzini, ri amba maipfi ane a vha ṱuṱuwedza nṱhani ha u vha kula nungo. (Vhaefesa 4:29) Musi ri tshi amba na vhaṅwe nga ha Muvhuso wa Mudzimu, maipfi ashu a fanela u vha “o lungwa muṋo,” zwenezwo zwi amba uri ri fanela u vha humbulela musi ri tshi amba navho. (Vhakolosa 4:6) Ri lingedza u pfesesa zwine vhathu vha zwi ṱoḓa na zwine zwa vha takadza, nahone ra khetha maipfi nga vhuronwane. Arali ra amba nga vhuthu, vhathu vha nga ri thetshelesa, nahone mulaedza washu u nga kwama mbilu dzavho. Zwiṅwe hafhu, musi ri tshi ṱalutshedza zwine ra zwi tenda, ri vhala zwi tshi bva Bivhilini arali ri tshi wana tshibuli ngauri Ipfi ḽa Mudzimu ḽi na maanḓa. Ri a zwi ḓivha uri mulaedza wa Bivhili u na maanḓa u fhira zwoṱhe zwine ra nga zwi amba.—Vhaheberu 4:12.

16, 17. (a) Ri nga sumbedza hani uri a ri fheli mbilu nahone ri a pfesesa? (b) Ri nga dzula hani ro livhisa ṱhogomelo kha vhuḓinḓa hashu?

16 Maḓipfele na mavhonele ashu. U ṱalukanya zwi ri thusa u langa maḓipfele ashu musi ri fhasi ha mutsiko, nahone zwi ri thusa u sa ṱavhanya u “sinyuwa.” (Yakobo 1:19) Musi vhathu vha tshi ri khakhela, ri lingedza u pfesesa zwine zwa ita uri vha ambe na u ita zwithu nga yeneyo nḓila. Nga zwenezwo, zwi a leluwa u vha hangwela na u sa vha sinyutshela. (Mirero 19:11) U ṱalukanya zwi dovha zwa ri thusa u pfesesa. A ri lavheleli uri vhahashu vha tshinnani na vha tshisadzini vha vhe vho fhelelaho. Nṱhani hazwo, ri humbula uri vha nga vha vhe na thaidzo dzine ra sa dzi pfesese nga vhuḓalo. Ro ḓiimisela u thetshelesa mavhonele avho. Musi ri tshi ita nga u ralo, ri imanyana, zwine zwa amba uri a ri kombetshedzi uri hu itwe zwine ra funa.—Vhafilipi 4:5.

17 Matshilele ashu. Ri a zwi ḓivha uri u huwelela mafhungo maḓifha ndi ndugelo khulwane ine ra vha nayo. Nga zwenezwo, ri ṱoḓa u dzhia phetho ine ya ḓo ri thusa u dzula ro livhisa ṱhogomelo kha vhuḓinḓa hashu. Ri khetha u vhea Yehova u thoma vhutshiloni hashu. Ri tshila vhutshilo vhu leluwaho u itela uri ri kone u shumisa tshifhinga tshashu na nungo u itea u huwelela mafhungo maḓifha, vhufhelo vhu sa athu u swika.—Mateo 6:33; 24:14.

18. Ri nga bvela hani phanḓa lwendoni lwashu lu yaho vhutshiloni vhu sa fheli, nahone no ḓiimisela u ita mini?

18 Zwi takadza lungafhani u guda nga ha dziṅwe pfaneleo dzavhuḓi dza Yesu! Edzani u humbula nḓila ine ra nga vhuyelwa ngayo nga u vhala dziṅwe pfaneleo dzawe na u guda nḓila ine ra nga fana ngayo nae. Nga zwenezwo, kha ri ḓiimisele u edzisa Yesu. Musi ri tshi ita nga u ralo, ri ḓo bvela phanḓa lwendoni lu yaho vhutshiloni vhu sa fheli nahone ri ḓo sendela tsini-tsini na Yehova.

^ par. 2 Petro ya u thoma 1:8, 9 yo ṅwalelwa Vhakriste vha re na fulufhelo ḽa u tshila ṱaḓulu. Naho zwo ralo, maipfi a Petro a dovha a shuma kha Vhakriste vha re na fulufhelo ḽa u tshila tshoṱhe kha ḽifhasi.

^ par. 9 U itela u wana tsumbo ya vhathu vhe vha sumbedza tshivhindi musi vho sedzana na milingo, sedzani Tshiingamo tsha ḽa 1 December, 2000, masiaṱari 24-28; Awake! ya ḽa 22 April , 2003, masiaṱari 18-21; na ḽa 22 January , 1995, masiaṱari 11-15.